Riznica zdravlja

Nema zdravijeg povrća od šparoga: Imamo jedan super recept

Jelena Sedlak

Foto: iStock

Foto: iStock

Ako ovih dana krenete u branje šparoga, trebate znati da je neovlašteno branje u državnim šumama zabranjeno i podleže kaznama od 1.000 do 7.000 kuna. U Istri postoji praznovjerje da prvu ubranu sirovu šparogu treba na licu mjesta pojesti ne bi li se berač zaštitio od ugriza zmije, a možda i od ugriza birokracije



U proljeće nema zdravijeg povrća od šumskih šparoga, no nije ih uvijek lako naći, niti ih svatko zna pripremiti kako treba.
U Europi se, međutim, više cijeni bijela šparoga, iako zelena ima bolju hranidbenu vrijednost.


Bijela šparoga može dulje vremena podnijeti jaku zimu i sušu, ali izboji su tada tanji i gorkasti. Stoga je radije ne uzgajajmo na škrtim i pjeskovitim tlima koja se brzo prosušuju.


Za njih nisu pogodna ni zbijena, tvrda tla, niti ona s visokim podzemnim vodama. Za pitomu šparogu je potrebno prekopati zemljište do dubine najmanje 35 do 40 cm, nabaviti sadnice i u proljeće iskopati jarke duboke 35 i široke 40 cm. Razmak između jaraka treba biti najmanje 120 cm, jer se šparoga jako razraste.




Na dno jarka, na svakih 50 cm naspu se hrpice komposta ili zrelog stajskog gnoja, i na njega se rasprostre korijen sadnice. Jarci se zatim zatrpaju rahlom zemljom i kompostom, tako da im vršni pupovi budu 15 cm ispod razine tla. U prvoj godini šparoge ne beremo, jer moramo dopustiti da im se razvije jak korijen, redovito ih plijevimo i zalijevamo, ali za uzvrat ćemo svake godine imati svoje vrtne šparoge a da ne moramo hodati i tražiti divlje po šumi.


sparoga

Foto: iStock


Mnogima je najdraža divlja šparoga


Za uzgoj vrtnih šparoga pogodna su neutralna i blago alkalična ili kisela tla pH vrijednosti 5. Na tlima kiselijim od 5,5 pH može se uz to dodavati i odgovarajuća količina vapna. Šparoga je višegodišnja kultura koja ostaje na istom mjestu 10 – 12 godina.


Ipak, mnogima su draže divlje šparoge, i to s razlogom. Njihov specifičan miris i okus potječe od eteričnih ulja, tirozina i metilmerkaptana, glikozida, jantarne i asparaginske kiseline, arginina, holina, saponina i flavonoida i naročito su preporučljive za dijabetičare.


No, šparoge poboljšavaju i zdravlje probavnog sustava, tako što sadržavaju posebnu vrstu ugljikohidrata – inulin, koji ne možemo probaviti, ali ga razgrađuju bakterije debelog crijeva koje pozitivno djeluju na naše zdravlje. Kada je populacija ovih blagotvornih bakterija brojna, mnogo je teže neprijateljskim bakterijama živjeti u našem probavnom sustavu.


Šparoge su također dobar izvor prehrambenih vlakana koja potiču rad probavnog sustava i mogu pomoći u zaštiti od raka kolona. One su i snažan diuretik koji je u prošlosti korišten za rješavanje problema s otjecanjem, uključujući artritis i reumatizam, te za sprečavanje zadržavanja vode uzrokovanog PMS-om. One poboljšavaju i zdravlje srca, izvanredan su izvor folne kiseline i vrlo dobar izvor vitamina B6, nutrijenata koji su zbog utjecaja na razinu homocisteina bitni za zdravlje kardiovaskularnog sustava.


Foto: iStock


Šparoge su također bogate nutrijentima koji imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje kosti. Izvanredan su izvor vitamina K i dobar izvor kalcija i magnezija. One također potiču stvaranje energije, jer su vrlo dobar izvor mangana, minerala u tragovima koji je esencijalan kofaktor superoksid dismutaze, enzima koji oboružava slobodne radikale stvorene unutar mitohondrija, te omogućuje neometan proces stvaranja energije.


Šparoge su također dobar izvor tiamina, riboflavina i niacina, tri vitamina B skupine, esencijalnih za pretvorbu proteina, masti i ugljikohidrata u energiju. Šparoge su vrlo dobar izvor fosfora i željeza, vitamina C i vitamina A, te dobar izvor cinka i selena. Ovi nutrijenti osiguravaju optimalno zdravlje svojom snažnom antioksidativnom aktivnošću kojom štite stanice od oksidativnih oštećenja slobodnim radikalima.


Ako ovih dana krenete u branje šparoga, trebate znati da je neovlašteno branje u državnim šumama zabranjeno i podleže kaznama od 1.000 do 7.000 kuna. Zato morate u lokalnoj šumariji ishodovati dozvolu, a potom ubrane šparoge morate prijaviti u lokalnom uredu Hrvatskih šuma i platiti po cijeni od 50 lipa po šparogi.


U Istri postoji praznovjerje da prvu ubranu sirovu šparogu treba na licu mjesta pojesti ne bi li se berač zaštitio od ugriza zmije, a možda i od ugriza birokracije.


Foto: iStock


Marinirana salata od šparoga


Najprije se napravi umak od 1 dijela balzamičkog octa, 2 dijela ekstradjevičanskog maslinovog ulja, svježih začinskih biljaka (ružmarin, bosiljak, kopar, peršin), soli i papra. Zatim se šparoge, komadi crvenih paprika, crvenog luka, maslina i feta sira (po želji) mariniraju u umaku 2 sata. Izvanredan su prilog ribi i piletini.