Mogu li maske, koje mnogi znanstvenici već smatraju najučinkovitijom zaštitom od zaraze koronavirusom, imati i dodatnu korist? Neki stručnjaci vjeruju da su osobe koje ih nose izložene manjim i manje štetnim količinama virusa, što potiče imunosnu reakciju.

Ta još nedokazana teorija upućuje na to da maske mogu pridonijeti stjecanju imuniteta dok se čeka na cjepivo. Nošenje jednokratnih maski preporučuje se diljem svijeta, uglavnom zato što omogućuju da, noseći ih, zaražene osobe ne šire dalje infekciju.

Foto: iStock

I premda ne jamče potpunu zaštitu, maske potencijalno smanjuju količinu virusa koju njihov korisnik udiše, navodi se u studiji objavljenoj ovog mjeseca u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine (NEJM).

– Naša je hipoteza sljedeća – ako veća količina virusa (ili inokuluma) dospije u vaše tijelo, bit ćete bolesniji. Mislimo da maske smanjuju tu količinu virusa i stoga povećavaju brojnost asimptomatskih infekcija, rekla je jedna od autorica istraživanja Monica Gandhi, infektologinja s kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu.

Asimptomatske infekcije povezane s jačim odgovorom T-limfocita, vrste bijelih krvnih stanica, koje reagiraju na COVID-19.
– Smatramo da maske mogu potaknuti neki imunosni odgovor i djelovati kao svojevrstan »most« do cjepiva, rekla je Gandhi dodajući da znanstvenici pokreću nekoliko studija kojima će pokušati testirati svoju teoriju.

Primjerice, istražit će je li u gradovima gdje su maske obvezne klinička slika bolesti bila blaža.

– Naravno, zasad je to samo teorija, ali puno nam argumenata ide u prilog, rekao je Bruno Hoen, direktor medicinskih istraživanja u Pasteurovu institutu u Parizu.

Njihova teorija podsjeća na »variolaciju«, rudimentarnu tehniku koja se koristila prije pojave cjepiva i odnosila se na izlaganje zdravih ljudi blažim oblicima bolesti kako bi ih se pokušalo inokulirati protiv težih oblika. Tako su se, primjerice, sasušene kraste oboljelih od boginja u 18. stoljeću »upuhivale« u nosnice zdravih ljudi. Takve su variolacije za pacijente ponekad bile i pogubne.

Članak u NEJM-u ukazuje na to da izlaganje malim dozama virusa potiče imunitet.

– To je zanimljiva teorija s razumnom hipotezom, komentirao je Archie Clements, zamjenik dekana na medicinskom fakultetu australskog sveučilišta Curtin.

Mnogi su stručnjaci sumnjičavi. Angela Rasmussen, virologinja sa Sveučilišta Columbia, kaže kako je »prilično skeptična da je to dobra ideja« s obzirom na to da nema dokaza da manja doza virusa znači i blažu bolest, a i o trajanju i razini imunosti još se ne zna puno.

– To je zanimljiva ideja, ali previše je nepoznanica da bismo mogli reći da se maske mogu koristiti kao oruđe za »variolaciju« ljudi protiv koronavirusa, istaknula je.

Hipotezu će biti teško dokazati, što potvrđuju i njezini začetnici.

– Točno je da se ta teorija na ljudima nikada neće moći dokazati jer ih ne možemo namjerno izložiti virusu, priznaje Gandhi te dodaje da su se neke studije pokazale korisnima, poput one na zamorcima koja je provedena u Hong Kongu.

Ondje su znanstvenici simulirali nošenje maske stavivši jednu između kaveza sa zaraženim i zdravim glodavcima. Zaključili su da je manja vjerojatnost da će zamorci koji su bili »maskirani« pokupiti COVID-19, a ako se to dogodi, simptomi će im biti blaži.

I u stvarnom je svijetu bilo eksperimenata, slučajnih. U jednom takvom, na kruzeru koji je isplovio iz Argentine u ožujku uvedena je obaveza nošenja kirurških maski nakon prvog znaka infekcije.

Znanstvenici su kasnije utvrdili da je 81 posto onih koji su se zarazili na brodu bilo asimptomatsko, što Gandhi uspoređuje s 40 posto na drugim plovilima na kojima se maske nisu sustavno nosile.

Ona napominje da je i to dovoljno da se na maske drugačije gleda. Na početku pandemije, u vrijeme nestašica, mnogi su zdravstveni stručnjaci govorili da nisu nužne, ali se danas svugdje preporučuju za usporavanje širenja infekcije