Iako je osjećaj stresa s vremena na vrijeme očekivan (i u mnogim slučajevima zdrav), dugotrajna izloženost stresu može dovesti do porasta upalnih proteina zvanih citokini. U malim dozama, ti proteini nas održavaju zdravima. No, kada ih ima previše, mogu nas učiniti podložnima stanjima poput srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Učinak kroničnog stresa također je zapisan u našim stanicama. Danas gotovo sigurno znamo da kronični stres i upala skraćuju duljinu telomera — struktura koje štite DNK — a kraće telomere znak su starije biološke dobi. Čitati o tome kako stres ubrzava proces starenja i doprinosi razvoju bolesti nije nimalo zabavno.

No, nije sve izgubljeno: kako istraživači sve više otkrivaju načine na koje kronični stres šteti tijelu, tako također pronalaze i načine da se neka oštećenja mogu ublažiti, pa čak i poništiti, uz relativno jednostavne promjene načina života.

4 načina kako se obnoviti nakon stresnog razdoblja

Četiri znanstveno potvrđene strategije za oporavak od kroničnog stresa jednostavne su, ali nipošto lake — osobito ako ste još uvijek usred stresnog razdoblja. Zdrava prehrana, dobar san, tjelovježba i njegovanje društvenih odnosa daleko su lakše izvedivi kad je sve u redu, no činjenica je da zahtijevaju puno energije i pažnje tijekom teških vremena.

Također, ne morate čekati da stres nastupi kako biste prakticirali te zdrave navike. Kako ih budete gradili s vremenom, dat ćete si amortizer protiv budućih stresnih događaja i alate potrebne za brži oporavak u budućnosti:

1. Redovito vježbajte

U jednoj od ranih studija o kroničnom stresu i duljini telomera, fokus je stavljen upravo na utjecaj tjelesne aktivnosti.

U istraživanju su sudjelovale 63 zdrave žene u postmenopauzi koje su bilježile svoju percipiranu razinu stresa i tjelesnu aktivnost. Otkrili su da su one koje su doživljavale povećan stres i nisu vježbale bile sklonije kraćim telomerama. Kod onih koje su redovito vježbale, percipirani stres nije bio povezan s duljinom telomera.

Dugoročnija naknadna istraživanja također su otkrila povezanost između tjelesne aktivnosti i duljine telomera, zbog čega se može zaključiti da je tjelesna aktivnost jedan od najsnažnijih agenasa otpornosti koje imamo.

2. Dobro spavajte

San je naše vrijeme za oporavak od dana — od stresora i svega ostaloga. A bez odgovarajućeg odmora (sedam do devet sati noću kod većine ljudi), istraživanja pokazuju da se duljina telomera obično smanjuje.

S druge strane, dovoljno sna pomaže tijelu da se oporavi od dijela prekomjerne upale potaknute stresom.

3. Zdravije se hranite

Dobro uravnotežen tanjur prepun biljaka, fermentirane hrane, vlakana i protuupalnih začina možda nije ono što um želi nakon razdoblja visokog stresa, ali upravo je to ono što tijelu treba. Poput vježbanja, zdrava prehrana može smanjiti upalu, a čini se i da ima zaštitnu ulogu za zdravlje telomera.

4. Potražite društvenu podršku

Naposljetku, ljudi koji imaju veće društvene mreže i osjećaju se ispunjeno u svojim odnosima skloni su imati niže razine upalnih proteina i biti manje izloženi riziku od biološkog starenja. Biti društveno integriran čini da se osjećamo sigurnije i zaštićenije, a davanje prioriteta tim društvenim interakcijama zaista može koristiti našem zdravlju.

Već dugo znamo da vježbanje, kvalitetan san, pravilna prehrana i njegovanje ispunjenih društvenih odnosa mogu učiniti da budemo zdraviji i otporniji na stresore. A sada istraživanja sugeriraju da nam te iste navike mogu pomoći i da se oporavimo od kroničnog stresa koji aktivno šteti našem zdravlju — pa čak i da poništimo dio štete koju je već učinio.