Pripreme za ljeto

Kalendar radova u vrtu: U svibnju imamo najviše posla, ali i pokoju nevolju

Jelena Sedlak

Foto: Pexels

Foto: Pexels

I travnjak možete posijati u svibnju.



Glavnina radova u vrtu očekuje nas upravo sada, nakon takozvanih ledenih svetaca, jer sada je vrijeme za presađivanje toploljubivih biljaka na otvoreno. Čak i sjetva se može obaviti sada jer još nije kasno ni za većinu povrtnih kultura, ni za cvijeće.


I travnjak možete posijati u svibnju.


No, ako ste sve te radove ostavili za drugu polovicu svibnja, imat ćete dosta posla jer sada se već počinju pojavljivati i štetnici, pa će biljke trebati štititi na vrijeme.




Ako ste vrtlar koji se kloni kemije, imate na raspolaganju žute ljepljive ploče, ljepljive trake i preparate koje možete napraviti sami od koprive i sličnih biljaka ili ih kupiti već pripravljene u vrtnim centrima. Jedina nevolja će biti u tome što ćete ih morati češće primjenjivati i češće obilaziti svoje biljke.


Foto: Pexels


Povrtnjak


Puno toga smo mogli napraviti već i prije, ali ako nismo, sada je krajnji čas. Dakle, pretpostavimo da smo već pripremili gredice i dodali im gnojivo ili kompost, odlučili o plodoredu i ostalom te sada treba posijati salatu, mrkvu, peršin, pastrnjak, luk, ciklu, blitvu, rotkvu, korabu, rukolu, krastavce, tikvice, grah mahunar i zrnaš, grašak, bamiju, krumpir i kukuruz šećerac, a možda je samo malo prekasno za bob. Ovo smo u primorskom pojasu i na otocima vjerojatno već i posijali. Sada još možemo posijati kupusnjače za kasnije rasađivanje.


Ranije posijanom grašku sada treba osigurati potpornje za rast jer nakon obilnih kiša raste »kao krastavac iz vode«. Vrijeme je i za sadnju začinskih biljaka, ali one osjetljivije poput bosiljka će trebati postupno privikavati na vanjske uvjete.


Presadnice rajčice, paprike i patlidžana, krastavaca i tikvica također će trebati postupno izlagati vanjskim uvjetima prije no što ih presadimo na otvoreno. Najbolje ih je presaditi po mirnom, oblačnom danu, predvečer, i zatim ih dobro zaliti. Ako niste stigli posijati rajčice i paprike, sada ih još možete posijati direktno na otvoreno i napredovat će još bolje od onih koje ste posadili kao presadnice.


Proljeće je idealno vrijeme za sijanje i sadnju, a nekim biljkama neće trebati čak ni pomagati u tome jer se siju same. Naprotiv, korove će trebati na vrijeme suzbijati, bez obzira koliko to bude dosadan, a ponekad i Sizifov posao.


Presadnice bi već sada trebalo pregledati i uočiti rane znakove bolesti, plamenjače na primjer, pa ih odmah oprskati fungicidom jer kasnije će to biti teži posao.


Foto: Pexels


Cvjetnjak


Mnogi su već posadili ljetne cvjetnice, a sada bi taj posao trebalo polako dovršavati jer više nema opasnosti od mraza. Tako treba posaditi begonije, dalije, kadifice, vinke, vodenike, neven, prkos, turski karanfil, lobelije, petunije i surfinije, pelargonije i ostalo cvijeće. Ako ste sami sijali za presadnice u prednosti ste, jer su one ovog proljeća prilično skupe.


Ako ih kupujete, pripazite da imaju zdrav korijen (slobodno okrenite biljku u posudi), i da imaju bar jedan cvijet otvoren ili da mu se vide pupovi.


Sobne biljke također sada možete iznijeti na otvoreno, ali i njih treba postupno navikavati i ne stavljati ih na direktno sunce ili na propuh.


Foto: Pexels


Travnjak


Još se može zasnovati novi travnjak, ali pritom tlo treba dobro pripremiti. Nakon sijanja sjeme će trebati plitko izgrabljati u tlo i povaljati valjkom ili potisnuti lopatom. Travnjak će potom trebati zalijevati jer će mlade biljke trave biti osjetljive na sušu.


Ljekovito bilje


U svibnju će već biti dosta koprive pa je počnimo prikupljati za zaštitu od biljnih uši i za pripremu gnojiva. Sada se beru i majčina dušica, bagrem, matičnjak, trputac, menta i bazga.


Foto: Pexels

Foto: Pexels


Štetnici


Što se tiče štetnika u vrtu, sada i oni dolaze na svoje. Najprije ćemo imati probleme s puževima koje je najbolje sakupiti u rano jutro i izbaciti iz vrta, ali dovoljno daleko jer će se inače vratiti. Ako vam se ova metoda ne sviđa, možete posaditi dosta salate na koju će oni najprije nasrnuti, pa će vam onda ostale povrtnice ostati neoštećene.


Zadnja mjera je kemijsko uklanjanje puževa, jer ako pužomor uđe u tlo, zatrovat će i biljke koje tu rastu. Razni gelovi, pepeo od drveta i ljuske od jaja su također dobro rješenje. Sada je vrijeme i za pojavu prve generacije krumpirovih zlatica. I njih je najbolje ručno skupiti i uništiti i to što prije, dok se još nisu razmnožile.


Maslinik


U svibnju treba završiti navrtanje maslina te održavati tlo čistim i spriječiti isušivanje tla te prehraniti masline borom.
Što se zaštite u maslinicima tiče, sada je vrijeme za sprečavanje raka masline i zaštitu od moljca i buhe. Za uništavanje moljca preporučuju se biološki insekticidi, a mogu se koristiti i sintetski piretroidi, ali se njihova primjena ne preporučuje više od dva puta tijekom vegetacije.


U ovo vrijeme koriste se inhibitori razvoja kukaca koji ne ubijaju, nego ometaju razvoj štetnika koji na kraju ugibaju. Maslinovu buhu također suzbijamo u početku cvatnje odgovarajućim insekticidima, a preporučuje se jako zaražene grančice i spaliti.
Odmah nakon rezidbe i uklanjanja bolesnih grana, stablo je, naime, potrebno zaštititi nekim od bakrenih preparata, radi sprečavanja širenja raka masline.


Petnaestak dana prije početka cvatnje, preporučljivo je obaviti folijarno prihranjivanje masline preko lista gnojivima na bazi mikroelementa bora. Prskanjem otopine bornih ili dušično-bornih preparata pospješujemo oplodnju i zametanje većeg broja plodova.


Foto: Pexels


Vinograd


Poljoprivredna savjetodavna služba je već upućivala preporuke vinogradarima o mjerama usmjerene zaštite vinove loze, prvenstveno protiv plamenjače i pepelnice.


Kako nove oborine u količinama nešto većim od 10 mm, pri temperaturama između +13° i +23°C, jako pogoduju jačanju ove bolesti već prije cvatnje vinograda, zaštitu je potrebno provesti što prije.


Ovisno o izboru fungicida za suzbijanje plamenjače i pepelnice (vidi Tablice 1. i 2. u preporuci od 2. svibnja o.g.) razmaci tretiranja iznose od 8 do najviše 14 dana. Ali, ako u svibnju često bilježimo vlagu (kiše, magle) pri temperaturama nižim od +13°C, a naročito ako dugotrajno zadržavanje vlage traje satima pri vrijednostima nižim od +10°C, tada raste opasnost od rane pojave plijesni i/ili sušice cvata.