Jedna od osobina pasivno-agresivnih ljudi jest da će vam rijetko kad rijetko reći točno što ih muči.

Umjesto toga, frustraciju će pokazati na suptilan način, bilo sarkastičnim vicem, dubokim uzdahom, kratkim odgovorom na pitanje i slično.

Osobe koje ne nose tu karakternu osobinu često će se pitati je li druga osoba na njih ljuta, ili će pak provesti puno vremena promišljajući jesu li nešto krivo rekli, napravili i te misli će se razviti u pretjerano razmišljanje o situaciji.

To je posve uobičajen odgovor na situaciju kada nam nedostaje jasna informacija, a umjesto rješenja dubioze susrećemo se s odbojnim tonom ili napetim govorom tijela.

Tada naš mozak ima tendenciju popunjavati praznine pretpostavkama, pretjeranim razmišljanjem i nepotrebnim stresom.

U tim trenucima skloni smo preispitivati je li sve u redu i pitati se – što učiniti?

1. Razmotrite kontekst

Imajte prije svega na umu da nije svaki kratak odgovor ili tišina koja se možda čini pasivno-agresivna doista to.

Uzmite u obzir kontekst: možda je druga osoba jednostavno zauzeta nečime pa jednostavno nema mentalnog prostora baviti se vama i vašim pitanjem.

Dakle, prije nego krenete putem pretpostavki, razmotrite dobro sve činjenice.

Jeste li učinili nešto što bi drugu osobu moglo naljutiti? Mogu li neki vanjski faktori biti odgovorni za drugačiji ton razgovora/odgovora?

Promatranje stvari iz te perspektive pomaže u konačnici odabrati bitke i izbjeći nepotrebne sukobe kako ne bi proveli bespotrebno puno vremena u analizi svake interakcije koja se vama čini čudnom – ponekad je doista stvar konteksta.

2. Ne uzvraćajte istom mjerom

Iako zvuči primamljivo na sarkastičnu opasku uzvratiti sličnom mjerom, oduprite se toj želji.

Ne morate ignorirati što se događa, ali se pokušajte ne spuštati na tu razinu jer će to samo eskalirati napetost.

Bolje je umjesto toga nastojati održavati mirnu, jasnu komunikaciju.

3. Tražite pojašnjenje

Kad ste u nedoumici, zatražite pojašnjenje.

Možete postaviti pitanje poput “Jesi li siguran/na da je sve u redu?” ili “Što pod time misliš?”.

Ovaj pristup je dobar jer izravno ukazuje na postojanje miješanih signala a istovremeno pruža prostor da se osoba izrazi što misli.

4. Ukazujte na djelo, a ne na osobu

Kada se suočavate s pasivno-agresivnom osobom, trik je da osobu suočite s akcijom, bez napada.

Na primjer, umjesto da nekoga uvrijedite ili “počastite”, pokušajte to iskomunicirati tako da joj ukažete da vam se nije svidio sam čin.

To održava fokus na problemu koji se može riješiti, povećavajući vjerojatnost da će ga druga osoba doživjeti.

5. Ne uzimajte nejasna ponašanja osobno

Pasivna agresija je problem komunikacije i ponekad to jednostavno nije problem koji možete popraviti.

Drugim riječima, ako druga osoba dosljedno ne želi ili ne može biti izravna u komunikaciji, možda i nije vrijedno gubiti san zbog svake zagonetne primjedbe.

Često ti uporni obrasci više govore o tome što se događa u njihovom životu nego o vama, a čim to prepoznate, možda ćete prestati pokušavati dešifrirati svaki dvosmisleni odgovor ili promjenu tona, piše Self.