Biljke uzgajamo, jedemo, koristimo ih za uljepšavanje naših domova, ureda i vrtova… No koliko ih zapravo poznajemo?

Donosimo deset zabavnih činjenica o biljkama koje vjerojatno nikada niste znali!

1. Biljke međusobno razgovaraju

Dugo je postojalo uvjerenje da su biljke jednostavni organizmi koji koriste nadasve osnovne oblike inteligencije kako bi se prilagodile svom okruženju.

Međutim, danas znamo su biljke složenije nego što smo ikada mogli zamisliti.

Znanost nalaže da biljke “razgovaraju” jedna s drugom, i to putem svog korijenja, izlučivanjem kemikalija u tlo. Ove kemikalije, korijenski eksudati, komuniciraju svakom drugom živom biću u korijenskoj zoni .

Također zanimljivo; druga studija pokazala je da ugljik koji apsorbira smreka visoka 40 metara može dijeliti s nižim stablima – uključujući bukvu, ariš i bor – jer se korijenje smreke proteže u njihove korijenske zone.

Foto: Pexels

2. Biljke prepoznaju svoju braću i sestre (i daju im povlašteni tretman)

Biolozi su otkrili da biljke pokazuju konkurentnost među strancima iste vrste, ali su susretljivije prema svojoj braći i sestrama.

Studija koju su vodili istraživači sa Sveučilišta McMaster proučavala je jednogodišnju biljku Cakile edentula, te su otkrili da se raspodjela korijena povećava kada skupine stranaca dijele posudu – ali ne i kada skupine braće i sestara dijele posudu.

Drugim riječima, biljke se natječu sa strancima tako što šire svoje korijenje, a to im pomaže u borbi za pristup vodi i hranjivim tvarima u tlu.

Foto: Pexels

3. Biljke reagiraju na zvuk

Biljke nisu samo pasivne stvari; one reagiraju na okolinu na načine koji nisu uvijek očiti.

Neke od tih reakcija su iznenađujuće od drugih!

Nedavna istraživanja su otkrila da korijenje biljaka zapravo reagira na zvuk iz okoline, što su uočili na biljci graška i otkrili da njegovo korijenje može locirati izvor vode osjećajući vibracije koje stvara voda koja teče ispod zemlje.

Foto: Pexels

4. Biljke osjećaju gravitaciju

Biljke mogu osjetiti gravitaciju i pozitivno reagirati na nju.

Znanstvenici to nazivaju gravitropizmom.

Naime, biljne stanice u korijenju i stabljikama imaju sposobnost detektirati gravitaciju na svojim tijelima, zahvaljujući specijaliziranim stanicama koje se nazivaju statociti. Ove stanice sadrže škrobna zrnca koja se skupljaju na dnu zbog sile gravitacije, djelujući kao svojevrsni unutarnji kompas biljke.

Kada se biljka nagne, ova škrobna zrnca pomiču se s jedne strane na drugu, što stimulira hormone koji biljci govore koja je strana gore.

Foto: Pexels

5. Biljke koriste trikove kako bi namamile oprašivače

Biljke su jednako sposobne za obmanu kao i životinje.

Zapravo, neke biljke koriste mamce kako bi prevarile potencijalne oprašivače da posjete cvijeće koje zapravo ne proizvodi nikakav nektar za nagradu.

Orhideje su posebno lukave – postoje mnoge vrste čiji cvjetovi vizualno oponašaju ženku ose i ispuštaju parfem koji mami mužjake osa, koji ju oprašuju.

Foto: Pexels

6. Biljke ispuštaju signale za pomoć kada su pod stresom

Mnoge biljke ispuštaju mirise ili hlapljive kemikalije kada su pod stresom, privlačeći kukce i druge životinje koje im mogu pomoći pobjeći iz opasne situacije.

Na primjer, kada se gusjenice hrane biljkom, ona ispušta kemikalije kako bi privukla parazitske ose koje polažu jaja unutar gusjenica i ubijaju ih.

Foto: Pexels

7. Jagoda je jedino voće koje nosi sjemenke izvana

Postoji preko 600 vrsta jagoda, a svaka sadrži oko 200 sjemenki. Razlog zašto su sjemenke jagode izvana je zbog strukture biljke.

Malo ljudi zna da je jagoda član porodice ruža, a ne bobica. Tehnički, to je ‘višestruko voće’, jer se sastoji od sitnih pojedinačnih plodova ugrađenih u njeno meso.

Foto: Pexels

8. Drveće je najdugovječniji organizam na Zemlji

Mnoga stabla žive stotinama, čak i tisućama godina, puštajući novo korijenje i grane kako im tijelo raste.

Postoji mnogo razloga zašto stabla žive tako dugo. Jedan od razloga za njihov dugi život je nešto što se naziva “zanemarivo starenje”. To znači da umjesto da im zdravlje i produktivnost opadaju s godinama, neka stabla zapravo postaju zdravija i produktivnija.

Drugi razlog dugog života je taj što velika stabla imaju više stabala ili debla, pa čak i ako jedno deblo umre, postoje i druga koja su još živa.

Treći razlog je njihova sposobnost pohranjivanja energije u korijenju i deblima. Ovo skladištenje energije omogućuje stablu da se brzo oporavi od požara ili druge štete jer ima resurse dostupne za stvaranje novih grana, lišća i korijenja.

Drveće se također brani od bolesti kemikalijama koje proizvode, a koje se nazivaju fenoli. Oni djeluju kao antiseptici i antibakterijska sredstva koja odvraćaju štetočine i parazite, piše Click & grow.

Foto: Pexels