Mesićev povratak

ZLU NE TREBALO Denisa ROMCA

Denis Romac

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler



Filozof Žarko Puhovski svojedobno je kod Zorana Milanovića prepoznao čudotvorni dodir. Svaki politički mrtvac nakon Milanovićeva dodira odmah bi oživio. Tako je bilo s Milanom Bandićem, koji je prije Milanovićevog čudotvornog dodira bio pokopan, s Ivanom Jakovčićem koji je sam o sebi razmišljao kao o bivšem političaru, sa Željkom Kerumom koji je također bio u teškoj političkoj depresiji, a naposljetku i s Tomislavom Karamarkom, još jednim političkim mrtvacem kojeg je Milanović uskrsnuo. Svi su oni mislili da su za politiku izgubljeni, no onda su shvatili da za njih još ima mjesta.


No, čini se da Milanović nije jedini na našoj političkoj sceni s čudotvornim moćima. Samo pomoću hagiografije, naime, možemo objasniti ovo što se pred našim očima upravo događa s bivšim predsjednikom Stipom Mesićem. Naš najpoznatiji politički umirovljenik, naime, nakon čudotvornog dodira od strane sada već bivše koalicije HDZ-a i Mosta, ponovo je u akciji. Mesić se, kako je sam rekao, morao ponovno politički aktivirati. Iako se proteklih godina, sve od njegovog političkog umirovljenja nakon dva predsjednička mandata, povremeno špekuliralo da će istaknuti kandidaturu za gradonačelnika Zagreba ili neku drugu dužnost, od toga nikad nije bilo ništa, sve do nedavne odluke o ukidanju njegova ureda. Iako je vlast HDZ-a i Mosta uglavnom bila paralizirana što je, zapravo, povoljna okolnost s obzirom na to da je upravo ta paraliza umanjila količinu štetnih odluka, u slučaju ukidanja Mesićeva ureda vladajući su ipak uspjeli nekako osigurati kvorum i dovoljno ruku u Saboru, premda nije bilo dovoljno vremena za provedbu takve odluke. Mesić je, naime, odlukom saborske većine izgubio ured, čime je od 1. lipnja ostao bez trajnog prava na tajnicu, vozača i službeno vozilo, no Mesić je odbio napustiti svoj ured, poručivši vlastodršcima da ga mogu, ako to žele, deložirati. Žestoko se usprotivio takvoj odluci, najavljujući da će se protiv nje boriti i pred Ustavnim sudom, a ako bude trebalo i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.


Unatoč poznim godinama – a Mesić ih je nakupio 82 – on je i danas politička životinja posebne vrste i nema nikakve sumnje da ga je odluka HDZ-a i Mosta snažno motivirala da se vrati u politiku. Mesić je tako ovih dana prihvatio ponudu Silvana Hrelje da se kandidira na 10. mjestu u prvoj izbornoj jedinici, koje je Hreljinoj stranci pripalo na listi Narodne koalicije.


Dok je bilo logično da HNS neće imati ništa protiv Mesićeva angažmana, jer Mesić je svojedobno bio njihov član, ni u HSS-u nisu imali prigovor na uključenje Mesića u kampanju. U toj stranci su se sjetili da je Mesić na izborima 2000. i 2005. godine bio predsjednički kandidat četiri stranke, među kojima je bio i HSS, te da mu je današnja ultrakonzervativna europarlamentarka Marijana Petir bila glasnogovornica tijekom druge kampanje. U SDP-u, čini se, nisu bili baš oduševljeni Mesićevim najnovijim angažmanom, ali su odlučili da mu se neće protiviti. Jasno im je da Mesićev angažman može biti i rizičan, osobito u slučaju da kampanju iskoristi za priču o tome kako bi mu trebalo vratiti ured, što bi, naravno, bilo kontraproduktivno. No čini se da je prevagnulo nešto drugo. Svojom političkom britkošću i populizmom Mesić može biti koristan koalicijskoj listi u prvoj izbornoj jedinici i može nanijeti veliku štetu HDZ-u i Mostu, a valja znati da će se u prvoj izbornoj jedinici sučeliti i Milanović, Andrej Plenković i Božo Petrov, jer je očito propao Mostov plan da u prvoj jedinici boje Mosta brani Tihomir Orešković. U situaciji u kojoj se SDP pomiče prema centru i gubi svoj socijaldemokratski karakter, Mesić će u Narodnoj koaliciji definitivno predstavljati lijevu komponentu, što se vidi i po njegovoj ovotjednoj nedvosmislenoj osudi »neoustaškog orgijanja u Srbu«, kada je događaje u Srbu jasno nazvao ne samo pokušajem sprečavanja obilježavanja 75. obljetnice ustanka u Srbu, nego i »jasnom prijetnjom demokraciji u Hrvatskoj«.

Odluka o povratku u aktivnu politiku ipak je bila najteža za samog Mesića, koji nikad ne bi došao u iskušenje da se vrati da mu HDZ i Most nisu oduzeli ured. Mjesto pri dnu liste ne osigurava mu ulazak u Sabor i njegov uspjeh na predstojećim izborima ovisi isključivo o preferencijalnim glasovima koje će sam dobiti. Mesić je svjestan da mu u ovoj borbi neće previše pomoći ni titula bivšeg predsjednika, o čemu zorno svjedoči i potop bivšeg predsjednika Ive Josipovića na prošlim parlamentarnim izborima. Morat će od bivšeg postati sadašnji, kako bi sadašnji mogli postati bivši.


više vijesti