Veliko preslagivanje je počelo. Dok novi gospodar Bijele kuće nastavlja testirati strpljenje Europljana najavom da će za američkog veleposlanika u Bruxelles poslati Teda Mallocha, čovjeka koji se hvali da će »ukrotiti Europsku uniju, kao što je srušio i Sovjetski Savez«, europski čelnici na izvanrednom summitu na Malti pokušavaju osmisliti odgovor na prijetnje prekooceanskog moćnika, čija je zemlja iz dojučerašnje prve saveznice Europe preko noći, kako je to ovih dana napisao šef Europskog vijeća Donald Tusk, postala najozbiljnija prijetnja Europi.  

Europa, dakle, mora odgovoriti na Trumpov izazov, budući da su u ovom slučaju i doslovno ugroženi sami temelji zapadne demokracije, premda je, naravno, upitno – kao i uvijek kada je Europa u pitanju – može li formalno ujedinjena Europa doista progovoriti jednim glasom, pa čak i kada je Trump u pitanju. Na jednoj strani Europe raste bijes i prkos, ali na drugoj, istočnoj, Trumpu se povlađuje. I jedni i drugi zazivaju snažniju i moćniju Europu, ali je njihova Europa pritom posve različita.

Martin Schulz, njemački socijaldemokrat i donedavni šef Europskog parlamenta, koji je odnedavno i kancelarski kandidat socijaldemokrata na jesenskim njemačkim parlamentarnim izborima – i koji je, kažimo i to, počeo ozbiljno ugrožavati kancelarku Merkel koja želi još jedan mandat – proteklih se mjeseci profilirao kao oštar Trumpov kritičar. 

No Schulz je ipak svoju njemačku kampanju ovih dana počeo parolom »Učinimo Europu ponovo velikom«, parafrazirajući Trumpovo geslo koje ga je dovelo u Bijelu kuću, no isto poručuje i mađarski nacional-populist Viktor Orban, koji također poziva da »Europsku uniju ponovno učinimo velikom«. Orban, međutim, ne prepisuje kao Schulz samo Trumpovo geslo, nego i njegov politički recept: napuštanje federalističkih »iluzija« i stvaranje Europe naroda, u kojoj Bruxelles neće smjeti ograničavati suverenitet članica.

Kancelarka Merkel, koja politički personificira Europu – što joj je, uostalom, nedavno priznao i sam Trump – morala je Trumpu prošle subote u njihovom prvom telefonskom razgovoru, kao kakvom školarcu, objašnjavati da Ženevska konvencija o izbjeglicama, koja nalaže prihvat izbjeglica iz humanitarnih razloga, obvezuje sve države, pa tako i SAD. No uporna i temeljita političarka nije se zaustavila na tome.

Tek sada, naime, postaje jasna i dalekosežnost njezine prve poruke Trumpu nakon njegova izbora za čelnika najvažnijeg političkog ureda na svijetu, kada mu je poručila da je spremna na suradnju, ali, kako je podvukla, samo u okvirima tradicionalnih transatlantskih vrijednosti i uz uvjet poštovanja zajedničkih vrijednosti demokracije, slobode, ljudskih prava, te poštovanja dostojanstva pojedinca bez obzira na podrijetlo, boju kože, vjeru, spol, spolnu orijentaciju i politička uvjerenja.

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak oštro je upozorila Trumpa kako odlučna borba protiv terorizma ni na koji način ne opravdava stavljanje pod sumnju svih koji dijele određenu vjeroispovijest, u ovom slučaju muslimansku, jer je to u neskladu s međunarodnom suradnjom i načelima međunarodne pomoći izbjeglicama, premda bi ta izjava bila vjerodostojnija da nije praćena podizanjem žica, ograda i zidova na europskim granicama.

Nema nikakve sumnje da je pružajući ruku suradnje Trumpu njemačka kancelarka vjerojatno imala na umu snagu i značaj njemačko-američkih odnosa proteklih desetljeća, koji su izdržali brojna iskušenja i, osobito u vrijeme Hladnog rata, odigrali ključnu ulogu u izgradnji transatlantskih odnosa.

Kancelarka Merkel, međutim, isto tako nije naivna i sigurno je svjesna, osobito nakon Trumpovih prvih poteza, da Trumpu nije previše stalo do transatlantskih vrijednosti, a još manje do suradnje zbog suradnje.

Isto, naravno, vrijedi i u slučaju britanske premijerke Therese May koja je požurila u Washington kako bi bila prva strana državnica koja se sastala s Trumpom, pokušavajući revitalizirati britansko-američke specijalne odnose i ponovno uspostaviti anglo-američki blok, premda je upitno koliko je uopće Trump zainteresiran za takve odnose. O tome svjedoči znakovit detalj da je Trump samo nekoliko sati nakon sastanka s May potpisao kontroverznu uredbu o zabrani ulaska državljanima sedam muslimanskih zemalja u SAD, kojom je i svoju britansku gošću doveo u iznimno neugodnu situaciju, budući da je Trumpova zabrana pogodila i mnoge britanske državljane, izazvavši žestoke prosvjede u Britaniji.

No, Trumpa to ne brine previše. U skladu s njegovim geslom »Amerika na prvom mjestu«, njega jedino zanima da iz sukoba što ga je zametnuo s Europom i pola svijeta izađe kao pobjednik. A u tom sukobu upravo je Angela Merkel Trumpova prva i najvažnija europska meta.