Malo koja majka 18-godišnjaka bit će oduševljena time da joj sin ode od kuće na dva mjeseca
Nedavno je izgledalo da postoji šansa da se postigne mir u Ukrajini, no čak je i američki predsjednik Donald Trump, sa svom silom Amerike koju posjeduje, zasad neuspješan u tom pokušaju.
U takvim okolnostima u kojima rat i dalje ostaje na istočnim granicama Europe, i EU i Hrvatska moraju racionalno razmišljati o svojim obrambenim potrebama. Vojske država članica EU-a uglavnom imaju profesionalne vojske, no izgleda da se svi moraju vratiti modelu iz 20. stoljeća, a to je vraćanje obaveznog vojnog roka – u kakvom god obliku. Prijetnja iz Rusije uvjetuje nužnost posjedovanja potencijalno veoma brojnog kontingenta civila koji kao ročnici mogu poslužiti da svojom brojnošću zaustave silu ruske vojske – koncept je zastario uz današnje moderno naoružanje, ali svodi se na čistu ratnu matematičku jednadžbu. Tako čak i moćna njemačka vojska traži način da poveća broj ljudi pod oružjem – umjesto dosadašnjih oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja, do početka 2030-ih trebalo bi ih biti 260.000. Broj spremnih rezervista trebao bi se udvostručiti – sa 100.000 na 200.000. Iako ostaje dobrovoljan, cilj je da se u idućim godinama motivira desetke tisuća mladih za služenje u Bundeswehru.
Da bi naglasili važnost jačanja vojske, vodeći ljudi njemačke vlade nisu prvu sjednicu nakon ljetne pauze održali u vladi, nego u sjedištu ministarstva obrane. »Na dobrom smo putu prema vojsci zasnovanoj na vojnom roku«, rekao je kancelar Friedrich Merz. Njihov novi zakon uvodi jednu obvezu: od 2026. svim osamnaestogodišnjacima bit će poslan upitnik – muškarci su ga dužni ispuniti, dok je za žene to dobrovoljno, a u upitniku se ispituje interes za služenje u vojsci. Ali ono što je bitno jest da će od srpnja 2027. svi osamnaestogodišnji muškarci biti obvezno pozivani na liječnički pregled, čak i ako se nisu odlučili za dobrovoljni vojni rok. Na pregledu se utvrđuje zdravstvena sposobnost za služenje u vojsci, i jasno je da je cilj ministarstva obrane steći uvid u broj vojno sposobnih muškaraca. To je posve jasna priprema za eventualno uvođenje obaveznog vojnog roka čak i u Njemačkoj. Ne treba se onda čuditi da je i mala Hrvatska prisiljena vratiti tu obavezu, makar samo u obliku dvomjesečne osnovne vojne obuke koja se od Nove godine 2026. uvodi u Hrvatskoj. Mala Hrvatska je igra malih brojki, i upravo zato je jasno da se pokušava povećati broj ročnika, odnosno rezervista koji će biti elementarno osposobljeni. To je jednostavno realnost života u Europi 2025. godine, nakon skoro tri godine ukrajinskog rata. Poznato je i najnezainteresiranijim pratiteljima politike, da u tom smislu EU mijenja svoju politiku i da će obrana u idćih sedam godina kroz višegodišnji proračun EU-a biti glavni prioritet, a obaveza je svih u NATO-u na tlu Europe da slijede tu promjenu politike. Čak i u hrvatskoj politici oko toga su se svi složili, pa nema značajnijih odstupanja u politici HDZ-a i SDP-a oko vraćanja vojnog roka.
No, čini se da mladi, na koje se to odnosi, i njihove zabrinute majke ne prihvaćaju tako olako da će im sinovi uskoro morati obući vojnu uniformu – za 13. rujna najavljen je prosvjed protiv uvođenja vojnog roka. U trenutku kad je izgledalo da će Trump uspjeti oko svoje ideje (prisilnog) mira, izgledalo je da će tema aktiviranja Hrvatske vojske u Ukrajini opet dominirati u vrućoj političkoj jeseni pred nama, i da će opeti doći do sukoba Plenković – Milanović, ali sad je to splasnulo. No, ostat će aktualna druga slična tema – vojnog roka.
A dugo se nije dogodilo da je politika na jednoj strani više-manje ujedinjena, a javnost, odnosno narod, je na drugoj strani. Koliko je takvih građana koji će biti uznemireni vraćanjem vojnog roka, još ne znamo, ali potencijalno je takvih prilično velik broj. Malo koja majka 18-godišnjaka bit će oduševljena time da joj sin ode od kuće na dva mjeseca i barata oružjem – to doista izgleda kao potpuno povijesni prevladani koncept, dok današnji mladci uglavnom leže i igraju »plejku« ili se slikaju po Tik-Toku u košuljama na palme. Zato će biti zanimljivo pratiti kako će proći javna rasprava na tu temu. Vlada nije u prilici odustati, ali glatko sigurno neće ići.
Tihana Tomičić
Vojni rok – tema za vruću jesen
Tihana Tomičić
01. rujan 2025 08:08
Arhiva NL
Malo koja majka 18-godišnjaka bit će oduševljena time da joj sin ode od kuće na dva mjeseca
Nedavno je izgledalo da postoji šansa da se postigne mir u Ukrajini, no čak je i američki predsjednik Donald Trump, sa svom silom Amerike koju posjeduje, zasad neuspješan u tom pokušaju.
U takvim okolnostima u kojima rat i dalje ostaje na istočnim granicama Europe, i EU i Hrvatska moraju racionalno razmišljati o svojim obrambenim potrebama. Vojske država članica EU-a uglavnom imaju profesionalne vojske, no izgleda da se svi moraju vratiti modelu iz 20. stoljeća, a to je vraćanje obaveznog vojnog roka – u kakvom god obliku. Prijetnja iz Rusije uvjetuje nužnost posjedovanja potencijalno veoma brojnog kontingenta civila koji kao ročnici mogu poslužiti da svojom brojnošću zaustave silu ruske vojske – koncept je zastario uz današnje moderno naoružanje, ali svodi se na čistu ratnu matematičku jednadžbu. Tako čak i moćna njemačka vojska traži način da poveća broj ljudi pod oružjem – umjesto dosadašnjih oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja, do početka 2030-ih trebalo bi ih biti 260.000. Broj spremnih rezervista trebao bi se udvostručiti – sa 100.000 na 200.000. Iako ostaje dobrovoljan, cilj je da se u idućim godinama motivira desetke tisuća mladih za služenje u Bundeswehru.
Da bi naglasili važnost jačanja vojske, vodeći ljudi njemačke vlade nisu prvu sjednicu nakon ljetne pauze održali u vladi, nego u sjedištu ministarstva obrane. »Na dobrom smo putu prema vojsci zasnovanoj na vojnom roku«, rekao je kancelar Friedrich Merz. Njihov novi zakon uvodi jednu obvezu: od 2026. svim osamnaestogodišnjacima bit će poslan upitnik – muškarci su ga dužni ispuniti, dok je za žene to dobrovoljno, a u upitniku se ispituje interes za služenje u vojsci. Ali ono što je bitno jest da će od srpnja 2027. svi osamnaestogodišnji muškarci biti obvezno pozivani na liječnički pregled, čak i ako se nisu odlučili za dobrovoljni vojni rok. Na pregledu se utvrđuje zdravstvena sposobnost za služenje u vojsci, i jasno je da je cilj ministarstva obrane steći uvid u broj vojno sposobnih muškaraca. To je posve jasna priprema za eventualno uvođenje obaveznog vojnog roka čak i u Njemačkoj. Ne treba se onda čuditi da je i mala Hrvatska prisiljena vratiti tu obavezu, makar samo u obliku dvomjesečne osnovne vojne obuke koja se od Nove godine 2026. uvodi u Hrvatskoj. Mala Hrvatska je igra malih brojki, i upravo zato je jasno da se pokušava povećati broj ročnika, odnosno rezervista koji će biti elementarno osposobljeni. To je jednostavno realnost života u Europi 2025. godine, nakon skoro tri godine ukrajinskog rata. Poznato je i najnezainteresiranijim pratiteljima politike, da u tom smislu EU mijenja svoju politiku i da će obrana u idćih sedam godina kroz višegodišnji proračun EU-a biti glavni prioritet, a obaveza je svih u NATO-u na tlu Europe da slijede tu promjenu politike. Čak i u hrvatskoj politici oko toga su se svi složili, pa nema značajnijih odstupanja u politici HDZ-a i SDP-a oko vraćanja vojnog roka.
No, čini se da mladi, na koje se to odnosi, i njihove zabrinute majke ne prihvaćaju tako olako da će im sinovi uskoro morati obući vojnu uniformu – za 13. rujna najavljen je prosvjed protiv uvođenja vojnog roka. U trenutku kad je izgledalo da će Trump uspjeti oko svoje ideje (prisilnog) mira, izgledalo je da će tema aktiviranja Hrvatske vojske u Ukrajini opet dominirati u vrućoj političkoj jeseni pred nama, i da će opeti doći do sukoba Plenković – Milanović, ali sad je to splasnulo. No, ostat će aktualna druga slična tema – vojnog roka.
A dugo se nije dogodilo da je politika na jednoj strani više-manje ujedinjena, a javnost, odnosno narod, je na drugoj strani. Koliko je takvih građana koji će biti uznemireni vraćanjem vojnog roka, još ne znamo, ali potencijalno je takvih prilično velik broj. Malo koja majka 18-godišnjaka bit će oduševljena time da joj sin ode od kuće na dva mjeseca i barata oružjem – to doista izgleda kao potpuno povijesni prevladani koncept, dok današnji mladci uglavnom leže i igraju »plejku« ili se slikaju po Tik-Toku u košuljama na palme. Zato će biti zanimljivo pratiti kako će proći javna rasprava na tu temu. Vlada nije u prilici odustati, ali glatko sigurno neće ići.