Banke čak i ne skrivaju da su nas prošle godine »iskamatarile« za 240 milijuna eura na temelju naknada i provizija za vođenje računa, od čega 40 posto otpada na kućanstva
Banke su u prošloj godini poslovale s ukupnom dobiti od milijardu i pol eura, što je vrijednost otprilike tri Pelješka mosta, te im je dobit 177 milijuna eura veća nego 2023. godine. Sve su poslovale pozitivno, a osim dobiti, porasla im je imovina pa raspolažu s kapitalom od 84,2 milijarde eura.
Energetsku krizu i rat u Ukrajini nisu ni osjetile, a zbog ulaska u europodručje od HNB-a su dobile 500 milijuna eura jer im je HNB čuvao viškove. Nit’ orale, nit’ kopale. Profitirale su od inflacije na račun visokih kamatnih stopa Europske centralne banke, kao i od uvođenja eura, jer iako smo članica europodručja i transakcije s drugim članicama obavljamo u istoj valuti, banke svejedno naplaćuju naknadu i za takve transakacije i to zato jer su izgubile prihod od konverzije kuna u eure.
Vjerovali ili ne. Profitirale su i od rasta osobnog dohotka, pogotovo zaposlenih u javnom sektoru, jer su se počeli olako dizati gotovinski krediti, što HNB ipak namjerava ograničiti postrožavanjem uvjeta za dobivanje kredita od 1. srpnja. Uz to su odluku Europske komisije o zabrani naplaćivanja naknade za prekograničnu trgovinu kompenzirale tako da su podigle naknade u domaćem platnom prometu. Ni izdanja državnih vrijednosnih papira ih nisu okrzla što se očituje u činjenici da su kamate na štednju sve samo ne primamljive.
Izbjegle su i izigrale sva pravila poštene trgovačke prakse, jer su pune para i nitko im ne smije ništa. I unatoč vrtoglavim iznosima lanjske dobiti, toliko su sitne duše da čak i na radnicima i penzionerima idu zarađivati naplaćujući im izmišljene naknade. Poput zaračunavanja naknade kada s vlastitog računa podižete vlastiti novac u banci u kojoj ste otvorili račun. Čovjeku dođe da iskoči iz vlastite kože! A što banke kažu na to?
Da »naknade banaka postoje zbog troškova nastalih pri pružanju usluga u poslovnicama« koje omogućuju »nesmetano obavljanje transakcija građana i poduzeća«. Dakle, ako nam ne naplate naknade, stat će cjelokupni platni promet u zemlji i neće nam pomoći ni služba društvenog knjigovodstva, iako bismo svi htjeli primati plaću »na ruke«. Bez naknade.
I to je ono što mi građani pokušavamo objasniti bankama, a one ne razumiju, ili se prave da ne razumiju, ili možda traže način kako da nam uvedu naknadu da bi razumjele, a to je da tekuće račune u bankama nismo otvorili zato jer smo htjeli, Bože me sačuvaj, nego zato što smo morali!
I sada nam banke naplaćuju korištenje nečega na što smo natjerani, a što zdravorazumskom čovjeku ne bi palo na pamet imati u svom životu, a to je taj nesretni IBAN. Banke čak i ne skrivaju da su nas prošle godine »iskamatarile« za 240 milijuna eura na temelju naknada i provizija za vođenje računa, od čega 40 posto otpada na kućanstva.
No, izgleda da je Vlada ipak odlučila stati na stranu »iskamatarenih« klijenata domaćih banaka. Je li povod činjenica da su nam za dva dana lokalni izbori ili ne, no Vlada je odlučila udariti šakom o stol i bankama uvesti niz restrikcija, a svakako je najvažnija ona da banke više neće od nas praviti budale kad podižemo vlastiti novac s vlastitog računa. Najavljuje se i nacionalni lanac bankomata sa »zainteresiranim bankama« i ukidanje niza naknada, a sve s ciljem da čovjek u ovoj zemlji može nesmetano pristupiti vlastitoj plaći, a ne da njome financira milijardu i pol eura lanjske dobiti banaka ili njihovu imovinu koja je premašila 84 milijarde eura i više ne znaju kamo s njom.
Poznavajući banke u Hrvatskoj, već će naći načina kako da izbjegnu i ovu odluku i to tako što će najvjerojatnije podići neku drugu naknadu. U bankarskim krugovima zavladala je šok i nevjerica, rekli bi kolege novinari koji izvještavaju iz crne kronike, a od jučer takav rječnik možemo primjenjivati i u izvještavanju o bankarskim temama.
UVODNIK
Vlada udarila šakom o stol
Dražen Katalinić
16. svibanj 2025 11:14
Foto Davor Kovačević
Banke čak i ne skrivaju da su nas prošle godine »iskamatarile« za 240 milijuna eura na temelju naknada i provizija za vođenje računa, od čega 40 posto otpada na kućanstva
Banke su u prošloj godini poslovale s ukupnom dobiti od milijardu i pol eura, što je vrijednost otprilike tri Pelješka mosta, te im je dobit 177 milijuna eura veća nego 2023. godine. Sve su poslovale pozitivno, a osim dobiti, porasla im je imovina pa raspolažu s kapitalom od 84,2 milijarde eura.
Energetsku krizu i rat u Ukrajini nisu ni osjetile, a zbog ulaska u europodručje od HNB-a su dobile 500 milijuna eura jer im je HNB čuvao viškove. Nit’ orale, nit’ kopale. Profitirale su od inflacije na račun visokih kamatnih stopa Europske centralne banke, kao i od uvođenja eura, jer iako smo članica europodručja i transakcije s drugim članicama obavljamo u istoj valuti, banke svejedno naplaćuju naknadu i za takve transakacije i to zato jer su izgubile prihod od konverzije kuna u eure.
Vjerovali ili ne. Profitirale su i od rasta osobnog dohotka, pogotovo zaposlenih u javnom sektoru, jer su se počeli olako dizati gotovinski krediti, što HNB ipak namjerava ograničiti postrožavanjem uvjeta za dobivanje kredita od 1. srpnja. Uz to su odluku Europske komisije o zabrani naplaćivanja naknade za prekograničnu trgovinu kompenzirale tako da su podigle naknade u domaćem platnom prometu. Ni izdanja državnih vrijednosnih papira ih nisu okrzla što se očituje u činjenici da su kamate na štednju sve samo ne primamljive.
Izbjegle su i izigrale sva pravila poštene trgovačke prakse, jer su pune para i nitko im ne smije ništa. I unatoč vrtoglavim iznosima lanjske dobiti, toliko su sitne duše da čak i na radnicima i penzionerima idu zarađivati naplaćujući im izmišljene naknade. Poput zaračunavanja naknade kada s vlastitog računa podižete vlastiti novac u banci u kojoj ste otvorili račun. Čovjeku dođe da iskoči iz vlastite kože! A što banke kažu na to?
Da »naknade banaka postoje zbog troškova nastalih pri pružanju usluga u poslovnicama« koje omogućuju »nesmetano obavljanje transakcija građana i poduzeća«. Dakle, ako nam ne naplate naknade, stat će cjelokupni platni promet u zemlji i neće nam pomoći ni služba društvenog knjigovodstva, iako bismo svi htjeli primati plaću »na ruke«. Bez naknade.
I to je ono što mi građani pokušavamo objasniti bankama, a one ne razumiju, ili se prave da ne razumiju, ili možda traže način kako da nam uvedu naknadu da bi razumjele, a to je da tekuće račune u bankama nismo otvorili zato jer smo htjeli, Bože me sačuvaj, nego zato što smo morali!
I sada nam banke naplaćuju korištenje nečega na što smo natjerani, a što zdravorazumskom čovjeku ne bi palo na pamet imati u svom životu, a to je taj nesretni IBAN. Banke čak i ne skrivaju da su nas prošle godine »iskamatarile« za 240 milijuna eura na temelju naknada i provizija za vođenje računa, od čega 40 posto otpada na kućanstva.
No, izgleda da je Vlada ipak odlučila stati na stranu »iskamatarenih« klijenata domaćih banaka. Je li povod činjenica da su nam za dva dana lokalni izbori ili ne, no Vlada je odlučila udariti šakom o stol i bankama uvesti niz restrikcija, a svakako je najvažnija ona da banke više neće od nas praviti budale kad podižemo vlastiti novac s vlastitog računa. Najavljuje se i nacionalni lanac bankomata sa »zainteresiranim bankama« i ukidanje niza naknada, a sve s ciljem da čovjek u ovoj zemlji može nesmetano pristupiti vlastitoj plaći, a ne da njome financira milijardu i pol eura lanjske dobiti banaka ili njihovu imovinu koja je premašila 84 milijarde eura i više ne znaju kamo s njom.
Poznavajući banke u Hrvatskoj, već će naći načina kako da izbjegnu i ovu odluku i to tako što će najvjerojatnije podići neku drugu naknadu. U bankarskim krugovima zavladala je šok i nevjerica, rekli bi kolege novinari koji izvještavaju iz crne kronike, a od jučer takav rječnik možemo primjenjivati i u izvještavanju o bankarskim temama.