Ako se inflacija bude još više zahuktala, Vlada će morati posegnuti za mjerama koje je već uspješno primijenila kada je u listopadu privremeno ograničila gornje cijene benzina i dizela na 11 kuna po litri.
Sudeći prema razvoju događaja, Vlada će vrlo lako ispuniti obećani cilj da do kraja mandata prosječna plaća u Hrvatskoj dosegne tisuću eura. Prema najnovijim podacima DZS-a, prosječna plaća u listopadu je povećana na 7.140 kuna, što je 5,7 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Ako se nastavi taj tempo rasta, prosječna plaća bi već za malo više od godinu dana – kada bi Hrvatska trebala ući u eurozonu – mogla dosegnuti 7.500 kuna.
Međutim, što nam taj porast plaća vrijedi ako inflacija raste i ako sve više nagriza vrijednost mjesečnih primanja. U tom istom mjesecu (listopadu) potrošačke cijene bile su veće za 3,8 posto, što znači da su plaće realno porasle samo 1,8 posto. U studenome se godišnja stopa inflacije već povećala na 4,8 posto, što ozbiljno prijeti obezvređivanjem rasta plaća.
Građani vjeruju da je rast cijena zapravo veći od onog što statistika pokazuje, iako nemaju cjelovit pregled nad svim cijenama koje se uračunavaju u prosjek. Međutim, oni su itekako pogođeni jer hrvatska kućanstva na hranu troše više od četvrtine svojih primanja, ili dvostruko više od prosjeka u Europskoj uniji. A cijene hrane u listopadu su skočile čak 6 posto, što osobito pogađa kućanstva s ispodprosječnim primanjima, koja su u Hrvatskoj većina.
Istina je da Vlada ne može zaustaviti inflaciju jer je ona uvezena sa svjetskog tržišta. To se posebice odnosi na cijene nafte i energenata, koje najviše pridonose inflaciji. Na tom pitanju svoju je nemoć pokazao čak i Joe Biden, prvi čovjek gospodarski najače zemlje u svijetu. Američki je predsjednik ove jeseni pritisnuo zemlje proizvođače nafte u svijetu da povećaju proizvodnju, kako bi cijene pale.
Međutim, proizvođači ga nisu poslušali, a nafta je nastavila poskupljivati. Potom je najavio da će SAD i ostali najveći potrošači energije pustiti na tržište naftu iz državnih strateških rezervi, kako bi povećali njezinu ponudu. Međutim, kada je to Biden zaista napravio, nafta nije pojeftinila, nego je dodatno poskupjela. Njezina je cijena pala za 10 posto tek nakon vijesti o pojavi nove varijante koronavirusa u Južnoj Africi, što znači da se omikron pokazao jačim od bilo koje vlasti, pa i od Bidena.
Međutim, ako već ne mogu zaustaviti inflaciju, vlade mogu barem ublažiti poskupljenja i njihove posljedice. Mogu poticati rast plaća, ili administrativnim mjerama ograničavati rast cijena – barem privremeno.
Nema sumnje da je rast cijena podnošljiv ako se građanima istodobno povećavaju primanja. Neki ekonomisti nisu time oduševljeni jer smatraju da je »pritisak na rast plaća« velik »rizik« koji će dodatno ubrzati inflaciju. Međutim, vlade se s pritezanjem rasta plaća zasigurno neće složiti, jer bi ispalo da se borba protiv inflacije provodi stezanjem remena građanima. To bi zasigurno imalo loše socijalne i političke posljedice.
Tako je i hrvatska Vlada već najavila od 1. siječnja iduće godine povećanje minimalne plaće u zemlji na 3.750 kuna, što je 350 kuna više nego danas. Ministar rada Josip Aladrović jučer je procijenio da će se rast plaća sljedeće godine nastaviti i u privatnom sektoru. Poslodavci, naime, ne mogu sebi dopustiti štednju u nagrađivanju zaposlenih, to više što je Hrvatska zahvaćena nestašicom radne snage – od građevinarstva do turizma, u kojem su prosječne plaće ove godine skočile za 10 posto.
Ako se inflacija bude još više zahuktala, Vlada će morati posegnuti za mjerama koje je već uspješno primijenila kada je u listopadu privremeno ograničila gornje cijene benzina i dizela na 11 kuna po litri. Ako se poremećaji na tržištu nastave, Vlada ne bi smjela sjediti skrštenih ruku, već zakočiti divljanje cijena putem njihove regulacije – počevši od cijena energenata koje najviše pridonose poskupljenjima. Jer, što vrijedi prosječna plaća od tisuću eura ako će se za taj novac moći kupiti manje nego danas.
UVODNIK
Vlada može ublažiti posljedice inflacije
Branko Podgornik
21. prosinac 2021 17:00
Foto arhiva NL
Ako se inflacija bude još više zahuktala, Vlada će morati posegnuti za mjerama koje je već uspješno primijenila kada je u listopadu privremeno ograničila gornje cijene benzina i dizela na 11 kuna po litri.
Sudeći prema razvoju događaja, Vlada će vrlo lako ispuniti obećani cilj da do kraja mandata prosječna plaća u Hrvatskoj dosegne tisuću eura. Prema najnovijim podacima DZS-a, prosječna plaća u listopadu je povećana na 7.140 kuna, što je 5,7 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Ako se nastavi taj tempo rasta, prosječna plaća bi već za malo više od godinu dana – kada bi Hrvatska trebala ući u eurozonu – mogla dosegnuti 7.500 kuna.
Međutim, što nam taj porast plaća vrijedi ako inflacija raste i ako sve više nagriza vrijednost mjesečnih primanja. U tom istom mjesecu (listopadu) potrošačke cijene bile su veće za 3,8 posto, što znači da su plaće realno porasle samo 1,8 posto. U studenome se godišnja stopa inflacije već povećala na 4,8 posto, što ozbiljno prijeti obezvređivanjem rasta plaća.
Građani vjeruju da je rast cijena zapravo veći od onog što statistika pokazuje, iako nemaju cjelovit pregled nad svim cijenama koje se uračunavaju u prosjek. Međutim, oni su itekako pogođeni jer hrvatska kućanstva na hranu troše više od četvrtine svojih primanja, ili dvostruko više od prosjeka u Europskoj uniji. A cijene hrane u listopadu su skočile čak 6 posto, što osobito pogađa kućanstva s ispodprosječnim primanjima, koja su u Hrvatskoj većina.
Istina je da Vlada ne može zaustaviti inflaciju jer je ona uvezena sa svjetskog tržišta. To se posebice odnosi na cijene nafte i energenata, koje najviše pridonose inflaciji. Na tom pitanju svoju je nemoć pokazao čak i Joe Biden, prvi čovjek gospodarski najače zemlje u svijetu. Američki je predsjednik ove jeseni pritisnuo zemlje proizvođače nafte u svijetu da povećaju proizvodnju, kako bi cijene pale.
Međutim, proizvođači ga nisu poslušali, a nafta je nastavila poskupljivati. Potom je najavio da će SAD i ostali najveći potrošači energije pustiti na tržište naftu iz državnih strateških rezervi, kako bi povećali njezinu ponudu. Međutim, kada je to Biden zaista napravio, nafta nije pojeftinila, nego je dodatno poskupjela. Njezina je cijena pala za 10 posto tek nakon vijesti o pojavi nove varijante koronavirusa u Južnoj Africi, što znači da se omikron pokazao jačim od bilo koje vlasti, pa i od Bidena.
Međutim, ako već ne mogu zaustaviti inflaciju, vlade mogu barem ublažiti poskupljenja i njihove posljedice. Mogu poticati rast plaća, ili administrativnim mjerama ograničavati rast cijena – barem privremeno.
Nema sumnje da je rast cijena podnošljiv ako se građanima istodobno povećavaju primanja. Neki ekonomisti nisu time oduševljeni jer smatraju da je »pritisak na rast plaća« velik »rizik« koji će dodatno ubrzati inflaciju. Međutim, vlade se s pritezanjem rasta plaća zasigurno neće složiti, jer bi ispalo da se borba protiv inflacije provodi stezanjem remena građanima. To bi zasigurno imalo loše socijalne i političke posljedice.
Tako je i hrvatska Vlada već najavila od 1. siječnja iduće godine povećanje minimalne plaće u zemlji na 3.750 kuna, što je 350 kuna više nego danas. Ministar rada Josip Aladrović jučer je procijenio da će se rast plaća sljedeće godine nastaviti i u privatnom sektoru. Poslodavci, naime, ne mogu sebi dopustiti štednju u nagrađivanju zaposlenih, to više što je Hrvatska zahvaćena nestašicom radne snage – od građevinarstva do turizma, u kojem su prosječne plaće ove godine skočile za 10 posto.
Ako se inflacija bude još više zahuktala, Vlada će morati posegnuti za mjerama koje je već uspješno primijenila kada je u listopadu privremeno ograničila gornje cijene benzina i dizela na 11 kuna po litri. Ako se poremećaji na tržištu nastave, Vlada ne bi smjela sjediti skrštenih ruku, već zakočiti divljanje cijena putem njihove regulacije – počevši od cijena energenata koje najviše pridonose poskupljenjima. Jer, što vrijedi prosječna plaća od tisuću eura ako će se za taj novac moći kupiti manje nego danas.