Izbori za riječkoga gradonačelnika već su u prošlom izbornom ciklusu bili zanimljivi
Građani Hrvatske izloženi su u zadnjih godinu dana vježbanju demokracije odlaskom na parlamentarne, europske, predsjedničke, a za manje od dva tjedna ih očekuju i lokalni izbori. Tijekom prikupljanja potpisa za kandidature na riječkom Korzu bilo je primjetno da su oni koji će odlučiti o izbornim pobjednicima, kada je riječ o mjestima riječkoga gradonačelnika i primorsko-goranskog župana, već umorni. Kao da im je dosta svega. Pa su se svi mučili s prikupljanjem dovoljnog broja potpisa. Nitko to nije javno rekao, već su se svi pohvalili brojem potpisa prije ulaska u gradsko i županijsko izborno povjerenstvo.
Ali u neslužbenom razgovoru svi su se požalili da je prikupljanje išlo sporo. Čak i kada je riječ o najvaćim riječkim strankama, SDP-u i HDZ-u. To nije dobar znak. Zato što su Rijeka i Primorsko-goranska županija i do sada bile među najslabijima kada je riječ o izlaznosti. Nije upitno da će izabrani kandidati za riječku i županijsku izvršnu vlast, gradonačelnik i župan, biti izabrani u skladu sa zakonskim propisima, ali već nekoliko izbornih ciklusa upitan je legitimitet izbora zbog slabijeg izlaska na izbore. Na izborima 2021. godine izlaznost za župana bila je oko 42 posto u prvom krugu, dok je u drugom krugu pala na 34 posto. U Rijeci je izlaznost u prvom krugu bila oko 37 posto, a u drugom oko 34 posto. Navedeni postoci svjedoče da je demokratski deficit velik i da građani nisu pretjerano zainteresirani da na lokalnim izborima kroje svoju sudbinu. Što je šteta jer svojim neizlaskom i te kako utječu na konačan izborni rezultat.
Ako se po jutru dan poznaje, izlaznost na predstojećim lokalnim izborima mogla bi biti još i manja. Što zbog umora birača, zbog niza održanih izbora u zadnjih godinu dana, a što zbog činjenice da je izborna apstinencija poruka političkim akterima da su oni koji biraju generalno nezadovoljni izbornim akterima. No, na političkom tržištu je to što je, i netko će od šest kandidata za gradonačelnika Rijeke i pet kandidata za primorsko-goranskog župana preuzeti Korzo 16 i Adamićevu 10. I raspolagati gradskim i županijskim budžetom kako bi krojili lokalne politike. A samim tim i kvalitetu života građanima Rijeke i Primorsko-goranske županije. Istina je da je Hrvatska visokocentralizirana država i da su ovlasti regionalne i lokalne samouprave manje nego što bi trebale biti, a samim tim i financijski kapacitet za realizaciju projekata i programa, ali istina je i da je riječ o značajnom iznosu koji i te kako može pridonijeti da život u Primorsko-goranskoj županiji i Rijeci bude ugodniji. Oni koji će apstinirati vjerojatno ni ne znaju tko su uopće kandidati za izvršnu vlast, a još ih je manje briga tko će biti članovi predstavničkih tijela. Oni koje to zanima, a u velikoj su manjini, na ovim izborima imaju priliku nakon šest mandata odrediti tko će naslijediti Zlatka Komadinu na poziciji župana. I hoće li SDP-ova koalicija zadržati Rijeku.
Izbori za riječkoga gradonačelnika već su u prošlom izbornom ciklusu bili zanimljivi, budući da je SDP izgubio politički monopol koji je do tada imao. Tadašnji nezavisni kandidat Davor Štimac ušao je na velika vrata u izbornu utrku i ozbiljno zabrinuo SDP-ovce. Da i ovi izbori budu zanimljivi i nepredvidljivi, pobrinuli su se sami SDP-ovci kada su krajem studenoga 2024. godine na unutarstranačkim izborima dali košaricu Marku Filipoviću i izabrali velikom većinom Sandru Krpan kao kandidatkinju SDP-a za gradonačelnicu. To je u konačnici rezultiralo da je SDP već sada bez vlasti u Rijeci, prvi put nakon 1993. godine, jer je Filipović najavom nezavisne kandidature za gradonačelnika isključen iz stranke. Rat unutar SDP-a otvorio je veliki prostor da ta stranka izgubi izvršnu vlast u Rijeci, nakon što je prije dva izborna ciklusa izgubila većinu u predstavničkom tijelu. Nema nikakve dvojbe da će se riječki gradonačelnički izbori rješavati u drugom krugu, a jako je bitno tko će u drugi krug ući kao izazivač. Teško je vjerovati da u njemu neće biti Sandra Krpan, ali je jednako tako teško u ovom trenutku prognozirati hoće li na megdan nezavisna Iva Rinčić, nezavisni Marko Filipović ili HDZ-ov Denis Vukorepa. Bude li izlaznost veća, veći su izgledi nezavisnim kandidatima, bude li izlaznost manja, povećavaju se izgledi Vukorepi. S druge strane, Sandra Krpan će lakše pobijediti bude li joj protivnik Vukorepa u drugom krugu.
Zato je bitno da građani u što većem broju izađu na birališta i na taj način daju legitimitet i izborima i izbornom pobjedniku.
Damir Cupać
Vježbanje demokracije
Damir Cupać
08. svibanj 2025 07:21
Foto Marko Gracin
Izbori za riječkoga gradonačelnika već su u prošlom izbornom ciklusu bili zanimljivi
Građani Hrvatske izloženi su u zadnjih godinu dana vježbanju demokracije odlaskom na parlamentarne, europske, predsjedničke, a za manje od dva tjedna ih očekuju i lokalni izbori. Tijekom prikupljanja potpisa za kandidature na riječkom Korzu bilo je primjetno da su oni koji će odlučiti o izbornim pobjednicima, kada je riječ o mjestima riječkoga gradonačelnika i primorsko-goranskog župana, već umorni. Kao da im je dosta svega. Pa su se svi mučili s prikupljanjem dovoljnog broja potpisa. Nitko to nije javno rekao, već su se svi pohvalili brojem potpisa prije ulaska u gradsko i županijsko izborno povjerenstvo.
Ali u neslužbenom razgovoru svi su se požalili da je prikupljanje išlo sporo. Čak i kada je riječ o najvaćim riječkim strankama, SDP-u i HDZ-u. To nije dobar znak. Zato što su Rijeka i Primorsko-goranska županija i do sada bile među najslabijima kada je riječ o izlaznosti. Nije upitno da će izabrani kandidati za riječku i županijsku izvršnu vlast, gradonačelnik i župan, biti izabrani u skladu sa zakonskim propisima, ali već nekoliko izbornih ciklusa upitan je legitimitet izbora zbog slabijeg izlaska na izbore. Na izborima 2021. godine izlaznost za župana bila je oko 42 posto u prvom krugu, dok je u drugom krugu pala na 34 posto. U Rijeci je izlaznost u prvom krugu bila oko 37 posto, a u drugom oko 34 posto. Navedeni postoci svjedoče da je demokratski deficit velik i da građani nisu pretjerano zainteresirani da na lokalnim izborima kroje svoju sudbinu. Što je šteta jer svojim neizlaskom i te kako utječu na konačan izborni rezultat.
Ako se po jutru dan poznaje, izlaznost na predstojećim lokalnim izborima mogla bi biti još i manja. Što zbog umora birača, zbog niza održanih izbora u zadnjih godinu dana, a što zbog činjenice da je izborna apstinencija poruka političkim akterima da su oni koji biraju generalno nezadovoljni izbornim akterima. No, na političkom tržištu je to što je, i netko će od šest kandidata za gradonačelnika Rijeke i pet kandidata za primorsko-goranskog župana preuzeti Korzo 16 i Adamićevu 10. I raspolagati gradskim i županijskim budžetom kako bi krojili lokalne politike. A samim tim i kvalitetu života građanima Rijeke i Primorsko-goranske županije. Istina je da je Hrvatska visokocentralizirana država i da su ovlasti regionalne i lokalne samouprave manje nego što bi trebale biti, a samim tim i financijski kapacitet za realizaciju projekata i programa, ali istina je i da je riječ o značajnom iznosu koji i te kako može pridonijeti da život u Primorsko-goranskoj županiji i Rijeci bude ugodniji. Oni koji će apstinirati vjerojatno ni ne znaju tko su uopće kandidati za izvršnu vlast, a još ih je manje briga tko će biti članovi predstavničkih tijela. Oni koje to zanima, a u velikoj su manjini, na ovim izborima imaju priliku nakon šest mandata odrediti tko će naslijediti Zlatka Komadinu na poziciji župana. I hoće li SDP-ova koalicija zadržati Rijeku.
Izbori za riječkoga gradonačelnika već su u prošlom izbornom ciklusu bili zanimljivi, budući da je SDP izgubio politički monopol koji je do tada imao. Tadašnji nezavisni kandidat Davor Štimac ušao je na velika vrata u izbornu utrku i ozbiljno zabrinuo SDP-ovce. Da i ovi izbori budu zanimljivi i nepredvidljivi, pobrinuli su se sami SDP-ovci kada su krajem studenoga 2024. godine na unutarstranačkim izborima dali košaricu Marku Filipoviću i izabrali velikom većinom Sandru Krpan kao kandidatkinju SDP-a za gradonačelnicu. To je u konačnici rezultiralo da je SDP već sada bez vlasti u Rijeci, prvi put nakon 1993. godine, jer je Filipović najavom nezavisne kandidature za gradonačelnika isključen iz stranke. Rat unutar SDP-a otvorio je veliki prostor da ta stranka izgubi izvršnu vlast u Rijeci, nakon što je prije dva izborna ciklusa izgubila većinu u predstavničkom tijelu. Nema nikakve dvojbe da će se riječki gradonačelnički izbori rješavati u drugom krugu, a jako je bitno tko će u drugi krug ući kao izazivač. Teško je vjerovati da u njemu neće biti Sandra Krpan, ali je jednako tako teško u ovom trenutku prognozirati hoće li na megdan nezavisna Iva Rinčić, nezavisni Marko Filipović ili HDZ-ov Denis Vukorepa. Bude li izlaznost veća, veći su izgledi nezavisnim kandidatima, bude li izlaznost manja, povećavaju se izgledi Vukorepi. S druge strane, Sandra Krpan će lakše pobijediti bude li joj protivnik Vukorepa u drugom krugu.
Zato je bitno da građani u što većem broju izađu na birališta i na taj način daju legitimitet i izborima i izbornom pobjedniku.