UVODNIK

Više cjepiva – veće šanse za uspješnu sezonu

Tihana Tomičić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Slučaj cjepivo pokazuje da se vrlo brzo može postići veoma mnogo, i da Hrvatska ipak nije na repu Europe. I to je dobra vijest za sve nas.

placeholder


Diplomatska oluja koju je hrvatska Vlada poduzela zadnjih dana i tjedana oko nabavke cjepiva, rezultirala je objavom vijesti da nakon sastanka Europskog vijeća dobre vijesti stižu za nas – Hrvatska dobiva dodatnih 747 tisuća doza Pfizerova cjepiva. Prošloga tjedna na tom je sastanku glavna tema razgovora među europskim liderima bila zajednička borba protiv COVID-19 te distribucija nadolazećih doza cjepiva, a potom je uslijedila i rasprava o sadržaju zaključka Europskog vijeća na razini veleposlanika – stalnih predstavnika država članica EU-a u Bruxellesu o raspodjeli 10 milijuna doza Pfizer/BioNTechovog cjepiva.


Iz Vlade je priopćeno da je nakon niza razgovora proteklih dana vođenih na razini premijera kao i pregovora na Odboru stalnih veleposlanika u Bruxellesu, za Hrvatsku osigurano dodatnih 747 tisuća doza cjepiva Pfizer/BioNTech do kraja lipnja ove godine. To je velika stvar jer ove količine cjepiva osiguravaju procijepljenost gotovo na razini koja je i bila najavljivana krajem 2020. godine kad je vakcinacija u Hrvatskoj i započela, a ono što je najvažnije jest da je to praktički i pouzdana naznaka da hrvatska turistička sezona 2021. može biti spašena. Nema drugog jamstva da se može ponoviti relativno dobra sezona 2020., a kamoli ona najuspješnija od 2019. godine, ako ne bi procijepljenost bila garancija sigurnog dolaska turista.


Stoga je diplomatska inicijativa Hrvatske, zajedno s još pet drugih država članica EU-a predvođena austrijskim kancelarom Sebastianom Kurtzom ipak bila uspješna. Naime, stav Hrvatske bio je da se u duhu europske solidarnosti treba raspodijeliti 10 milijuna doza Pfizer/BioNTechovog cjepiva, kako bi one zemlje koje su trebale dosad dobiti više doza cjepiva AstraZenece primile više doza Pfizer/BioNTecha i time kompenzirale nedostatak koji se nije mogao predvidjeti zbog sporije proizvodnje i distribucije AstraZenece. A deset milijuna doza Pfizer/BioNTechovog cjepiva, koje će se slijedom dogovora s proizvođačem pomaknuti iz četvrtoga u drugo tromjesečje ove godine, raspodijelit će se u omjeru: trećina za države koje imaju manjak cjepiva, te dvije trećine po načelu pro rata među članicama, razmjerno broju stanovnika.




Pritisak je urodio plodom i u Vladi mogu biti zadovoljni što se stvaraju uvjeti da se Hrvatska pomakne s neslavnog začelja po broju procijepljenih građana u neki normalni europski prosjek. Tako će predsezona ostati žrtvom trećeg vala koronavirusa, ali ostatak sezone itekako će se moći pokušati spasiti.


Valja pritom primijetiti još nešto: jednako kao što je s pritiskom dijela država članica na kraju u EU-u pronađen način da i Hrvatska dobije svoj omjer cjepiva, jednako je tako primjetno i da se Plenkovićeva Vlada zadnjih dva-tri dana potrudila uspješno odraditi gotovo sve one točke za koje su stizale kritike, pa i prekomjerno granatiranje s Pantovčaka. Kad je predsjednik Republike u jeku svađe s premijerom ovog tjedna nabrajao kritike na račun Vlade, spomenuo je ne samo nisku procijepljenost, nego i obnovu od potresa, kao i promjene u pravosuđu.


U samo 24 sata, osim problema sa cjepivom, donesene su i nove financijske mjere prema potresom pogođenom području, pa je tako jučer potpredsjednik Vlade i šef stožera za Petrinju Tomo Medved uručio za socijalne i razvojne programe 6,7 milijuna kuna, na Vladi su posebno apostrofirane mjere za ta područja, a kad je o pravosuđu riječ, nemoguće je ne primjetiti da je zahvaljujući polemikama najviših ljudi u državi oko sudstva ipak već učinjen pokoji korak naprijed – Đuro Sessa više se neće kandidirati za čelnog čovjeka Vrhovnog suda, jednako kao što ni kontroverzni Ivan Turudić neće biti čelnik novoosnovnovanog Visokog kaznenog suda, mada je bilo dosta onih koji su tvrdili da se taj sud osniva specijalno zbog njega.


Za očekivati je nastavak reforme tog sustava i kroz zakonska rješenja koja će vladajuća većina uskoro ponuditi, pa će očito polako nestajati i razlozi za tako stroge kritike Pantovčaka prema Banskim dvorima.


Slučaj cjepivo pokazuje da se vrlo brzo može postići veoma mnogo, i da Hrvatska ipak nije na repu Europe. I to je dobra vijest za sve nas.