Interesni lobiji u sprezi s politikom odradili su svoje: u 5 do 12 prije jučerašnjeg izglasavanja konačnog prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija iz obaveze podnošenja javnih izvješća o svojim prihodima i rashodima nestale su vjerske zajednice.

Prijedlog s kojim je Ministarstvo financija bilo izašlo na raspravu početkom veljače ove godine, dok je taj sustav još vodio sada proskribirani Slavko Linić, predviđao je da vjerske zajednice – a takvih je u Hrvatskoj registrirano čak 199 – dobivaju obvezu podnošenja ukupnih financijskih izvješća o svom radu, sukladno dobroj europskoj praksi. No, jučer su brzopotezno nestale iz zakona, a najzanimljivije od svega je da su se saborski klubovi bez iznimke dogovorili da se tako učini – jedan jedini zastupnik bio je protiv, Josip Kregar.

Nije, dakle, bilo Vatikanskih ugovora ili bilo kojeg naddržavnog dokumenta koji bi priječio uvođenje ključnog demokratskog načela na kojem počiva cijela moderna Europa: načela javnosti i transparentnosti, što ga sada kao država članica EU i moramo poštovati. Jednostavno – politika i Crkva dogovorili su se da se na nju ne primjenjuje čak ni ono što se primjenjuje na samu politiku, odnosno političke stranke. Ok, možda nije loše da smo sada shvatili da je Bog ipak iznad SDP-a i HDZ-a, ili da je »ministar bogoštovlja« Vedran Mornar stvarno sve uspješniji u suradnji s klerom, no ostaje činjenica da će vjerske zajednice od sada pa zauvijek javnosti davati na uvid samo sredstva kojima disponiraju iz javnih, proračunskih izvora – za koja valjda ionako znamo kolika su, uostalom državni proračun je valjda javni dokument.

Svi ostali prihodi od donacija, ali i bilo kojeg drugog izvora zarade vjerskih zajednica, a znamo da posjeduju brojne i vrijedne poslovne prostore među ostalim, ostaju u sferi unutarnjih nadzora vjerskih zajednica – ako postoji. Ovim izuzećem država vlastitim građanima koji su i svojim donacijama, a ne samo putem proračuna, financirali određenu vjersku zajednicu onemogućuje pravo uvida u način trošenja njihovog novca.

Prema posljednjem istraživanju, čak 83 posto građana koji se izjašnjavaju kao katolici smatraju da bi Katolička crkva treba početi objavljivati financijske izvještaje o svojim prihodima i rashodima. No, ta činjenica ne zanima Sabor, jer ondje znaju da je iznad njih samo Bog. Očito ne i građani koji ih biraju.

A nisu samo vjerske zajednice izuzete iz novog zakona – koji se i našao u proceduri da bi se dokinula dosadašnja evidentna nestransparentnost u radu čak 26.362 udruge ili neprofitne organizacije koje postoje u Hrvatskoj, a raspolažu s nevjerojatnih 37 milijardi kuna neprofitne imovine, što je više od trećine godišnjeg proračuna Hrvatske.

I sindikati i udruge poslodavaca izuzeti su od obveze objave revizorskog izvješća . Opravdanje je da ni sindikati ni poslodavci ne mogu u pregovorima s Vladom na razini GSV-a ravnopravno pregovarati za svoja prava ako nemaju financijsku autonomiju, jer su inače automatski inferiorni.

No, u prijevodu – upravo najmoćnije tri organizacije, Crkva, sindikati i HUP, ostaju i dalje van sustava javnog nadzora. Od ukupno 26.362 neprofitne organizacije ipak je samo 126 njih ostvarilo ukupne prihode iznad 10 milijuna kuna – upravo su to spomenute organizacije.

Europsko načela javnosti i transparentnosti – mačku o rep.