Piše Branko Podgornik

Umjesto protiv korone, ljudi se bore međusobno

Branko Podgornik

Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL

Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL

Bježanjem od nekoliko mogućih osa, necijepljeni navlače na sebe cijele rojeve

placeholder


Cijepljenje u većini država nije dosegnulo poželjnih 70 do 80 posto stanovništva jer znatan dio ljudi i dalje oklijeva. Usto, mnoštvo »aktivaksera« protivi se cjepivu tvrdeći da je nesigurno, što podrazumijeva da ljudi trebaju zadržati slobodu da se zaraze virusom i prenesu ga na druge.


Međutim, nedoumicama među necijepljenima pridonose i zdravstvene vlasti, kada donose zbunjujuće odluke.


Najnoviji je slučaj nordijskih država koje su odlučile obustaviti cijepljenje Modernom ljudi mlađih od 30, odnosno 18 godina – nakon što je studija u Finskoj, Švedskoj, Norveškoj i Danskoj pokazala da mlade osobe, najčešće muškarci, imaju zbog Moderne »blago veći rizik za dobivanje miokarditisa«, upale srčanog mišića.




Štoviše, Island je potpuno obustavio cijepljenje Modernom za sve dobne skupine. Vlasti tih zemalja istodobno su svima preporučile nastavak cijepljenja Pfizerom, kojeg također ima dovoljno.


Promatračima je nejasno zašto su vlasti privremeno stavile Modernu na crnu listu, s obzirom na to da sva cjepiva imaju rijetke nuspojave, kao i gotovo svi lijekovi.


To nije novost jer je Europska agencija za lijekove (EMA) ljetos objavila da je na 20 milijuna ljudi cijepljenih Modernom zabilježeno 19 slučajeva miokarditisa.


Međutim, EMA je našla i 145 slučajeva miokarditisa među 179 milijuna ljudi koji su primili Pfizer. Među tih 200 milijuna ljudi preminulo je njih petoro, uglavnom starijih i onih s dodatnim bolestima.


Očito, nema bitne razlike među dvama cjepivima. I u SAD-u je zabilježeno 12,6 slučajeva miokarditisa na milijun cijepljenih ljudi. I tamo se radi o iznimno malom broju slučajeva miokarditisa, koji pogađa uglavnom mlade od 12 do 18 godina, ali im simptomi nakon nekog vremena u pravilu iščeznu.


Tako su vlasti nordijskih zemalja svojom odlukom o Moderni nehotice bacile sjenu i na ostala cjepiva. »Antivakseri« su dobili još jedan argument u svoj prilog.


To neće olakšati posao ni hrvatskim medicinskim sestrama iz obiteljske medicine koje uporno nazivaju tisuće starijih ljudi, nagovarajući ih na cijepljenje.


U proteklih nekoliko tjedana čak 75 posto kontaktiranih nevakciniranih ljudi odbilo je to učiniti. Moguće je da stariji građani koji su najugroženiji od korone, slično poput mladih vjeruju da korona posustaje i da će ih zaobići.


Međutim, korona neće stati. Nastavit će se širiti uglavnom među necijepljenima i s vremenom mutirati u opasnije varijante. Postat će, kažu znanstvenici, sezonska pojava poput gripe.


Prije ili kasnije dobit će je gotovo svi ljudi, ali s posljedicama gorima od gripe. Smrtnost od korone znatno je veća, ali dodatni je problem što otprilike deseti oboljeli ima dugotrajne posljedice na zdravlje.


Prema istraživanju londonskog Imperial Collegea, svaki drugi hospitalizirani bolesnik od korone dobije miokarditis ili neki drugi problem sa srcem. Štoviše, korona kod dijela oboljelih ostavlja posljedice na pluća i ostale organe, pa ih čeka težak i dugotrajan oporavak.


Ukratko, necijepljeni koji budu izbjegavali vakcinu u strahu od mogućnosti dobivanja vrlo rijetkog miokarditisa izlažu se daleko većoj opasnosti – da tisuće njih, samo u Hrvatskoj, dobije srčane probleme ako obole od korone i završe u bolnici.


Bježanjem od nekoliko mogućih osa, necijepljeni navlače na sebe cijele rojeve.


S obzirom na obilje cjepiva u zemljama Zapada i na napredak znanosti, stanje s borbom protiv pandemije zaista je žalosno. Otpor protivnika cijepljenja, koji osobnu slobodu smatraju važnijom od vlastitog i kolektivnog zdravlja, sve je veći, sudeći prema njihovim bučnim prosvjedima u Sloveniji, Italiji, SAD-u, Francuskoj, ali i kod nas.


Umjesto da se kolektivnom i discipliniranom akcijom bore protiv zajedničkog neprijatelja, virusa, ljudi se sve više bore međusobno. Većina cijepljenih odraslih ljudi postaje talac necijepljene manjine. A korona se nastavlja širiti i nastanjuje se oko nas na duge staze, u ovom ili onom obliku.