Promatrači od sutrašnjih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama očekuju promjene s dalekosežnim posljedicama na Ameriku, ali i na cijeli svijet. Velika očekivanja rastu iz dana u dan jer istraživanja javnog mišljenja sugeriraju da će izbore dobiti demokratski predsjednički kandidat Joe Biden koji je favorit ne samo većine Amerikanaca, nego i mnogih u Europi i svijetu.

Biden iz dana u dan povećava vodstvo nad Tumpom, koje je u anketama u nedjelju iznosilo već 10 postotnih bodova, prema analizi CNN-a. Čak i televizija Fox, koja podupire Trumpa, tvrdi da je Biden nadjačao Trumpa s 52 prema 44 posto glasova.

Jedan od glavnih razloga za nagli pad popularnosti Trumpa svakako je njegovo omalovažavanje koronavirusa, zbog čega je SAD kaotično odgovorio na pandemiju i zabilježio najveći broj zaraženih u svijetu.

Želeći spasiti gospodarstvo od zatvaranja pred koronom, Trump je podbacio na obje fronte. Izgubio je bitku protiv pandemije, a gospodarstvo je doživjelo najveći pad u povijesti, s malo izgleda za brzi oporavak.

Trumpov mandat obilježili su kontroverzni i jednostrani potezi pod gleslom »Amerika prije svega«.

Dok je svijetu, više nego ikad, potrebna suradnja protiv zajedničkih nevolja, Trump je SAD povukao iz Pariškog klimatskog sporazuma, iz nuklearnog sporazuma s Iranom, prekinuo suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO). Pokrenuo je trgovinski i tehnološki rat s Kinom, što je svijet gurnulo na rub novoga hladnog rata te prisililo ostale zemlje da se svrstavaju uz jednu ili drugu stranu.

Neosporno jest da je Trumpov najveći uspjeh bilo ubrzanje američkoga gospodarstva i smanjenje nezaposlenosti na 3,5 posto, do početka korone. To je postigao kresanjem poreza na dobit poduzećima.

Međutim, nametanjem visokih carina na uvoznu robu iz Kine nije uspio, kako je najavio, vratiti radna mjesta u Ameriku, ni smanjiti američki trgovinski deficit. Istina, trgovinski deficit s Kinom lani je malo smanjen, ali je rekordno povećan deficit s ostatkom svijeta jer je SAD počeo više uvoziti iz trećih zemalja.

Istodobno, američke kompanije počele su gubiti golemo kinesko tržište, što će sputati njihov razvoj, a potaknut će širenje firmi iz trećih zemalja.

Trump je neskriveno podržavao američke korporacije i najbogatiji sloj stanovništva, kojima je znatno snizio poreze. Istodobno, srednji sloj u SAD-u nastavio je propadati, a socijalne, rasne i ostale nejednakosti dodatno su se produbile, izazivajući stalne ulične prosvjede.

Dok Amerika tone u nezapamćenu krizu, Joe Biden i njegov tim ponudili su Amerikancima novi gospodarski program koji se uvelike razlikuje od Trumpova. Demokrati pripremaju opsežnu državnu intervenciju u gospodarstvo, sličnu New Dealu predsjednika F. D. Roosevelta nakon Velike depresije iz 1930-ih godina.

Najavljuju ulaganja od barem dva bilijuna (2.000 milijardi) dolara u gradnju zapuštene infrastrukture i u preusmjeravanje SAD-a na zeleno gospodarstvo. Biden kani jako povećati poreze kompanijama te najbogatijim građanima s godišnjim dohotkom većim od 400 tisuća dolara. Tako bi osigurao dodatni novac za državne projekte.

Biden namjerava vratiti SAD u Pariški klimatski sporazum, popraviti odnose s organizacijom WHO i Iranom, ali i s europskim saveznicima, od kojih se Trump udaljio. Iako nema znakova da će Biden, ako pobijedi, prekinuti s Trumpovom protukineskom politikom, očekuje se kako će je barem ublažiti.

Ukratko, svi očekuju nove, kooperativnije tonove u američkoj politici ako dođe do smjene u Bijeloj kući. Očekuju manje autizma, egocentričnosti i naprasitih poteza iz Washingotna, uz veću spremnost SAD-a na suradnju s Europom i ostalima.

To je nužno jer se svijet nalazi u teškoj gospodarskoj, zdravstvenoj i klimatskoj krizi, koja pogađa sve narode i sve države. Ne bude li tješnje međunarodne suradnje, izgledno je da će sve zemlje i narodi tonuti, još brže nego sada. Čak i ako Trump nekim čudom ostane predsjednik, i on će morati mijenjati politiku.