Koliko laži još možemo podnijeti?

Tribina B Darka Pajića

Darko Pajić

Ilustracija

Ilustracija

Zadnjih dana ne pada samo kiša. Pljušte laži brzinom munje, ne stigneš se okrenuti oko sebe, a sljedeća je već stigla



Bivši ministar Ostojić je puno pokušavao. Prvo je bio sasvim nevin, čist ko bebina guza poslije previjanja. Onda je prešao u kategoriju onih koji nisu znali. Čuo je, obitelj mu je radila te poslove, ali ništa nije direktno petljao u nesretnoj priči sa zemljištem. I premijer je čvrsto stao iza njega, pa Ostojić logično nije imao drugog izbora nego dati ostavku. Pitanje je kako je uopće bilo moguće da Ostojić završi u Vladi? Svaki državni dužnosnik prolazi rigorozne sigurnosne provjere, pa su svi sve morali znati, od premijera nadalje, da se Jakovčića i njegov izbor kadra za ministra ne spominje. Osim ako Ostojić nije bio dobrodošao u Vladu zbog dokazane sposobnosti u biznisu sa nekretninama, pa je logika bila: Di ćeš boljeg ministra turizma. Ako je svojoj obitelji vrijednost zemljišta povećao 25 puta, zamislite šta bi se mogao napraviti s državnim nekretninama, s našim morem i obalom, kopnom i otocima. Od njega je ipak gori njego stranački šef Ivan Jakovčić, koji je istovremeno župan, poduzetnik, prijatelj i partner Ivice Todorića, zemljoposjednik i po vlastitoj tvrdnji, sve siromašniji i siromašniji, iako sa 16.000 kuna plaće bez problema vraća kredit s mjesečnom ratom od 6.000 eura. 


  Sam premijer Milanović spada u posebnu kategoriju. Kad najviše govori najmanje kaže. Tako je bilo i u slučaju sukoba interesa ministra Jakovine, koji je većinu svoje političke karijere proveo u sukobu interesa, prvo kao vlasnik tvrtke koja radi u općini kojoj je načelnik, a onda i kao ministar poljoprivrede, koji je zaboravio prepisati na odvjetnika tu istu tvrtku. Premijera je teško prepričati, a da čovjek ne izgubi nit onoga što Milanović želi reći. Stoga, evo integralne izjave u cijelosti: Ministar Jakovina? To je potpuno deseta stvar. Kod njega je došlo do propusta jer nije ispunio obavezu, koju je trebao ispuniti prema Zakonu o sukobu interesa, da se ne bi možda našao u sukobu interesa. Po meni on uopće nije bio u sukobu interesa, kamoli da je učinio nešto kažnjivo ili nemoralno. Neka ljudi u Povjerenstvu istražuju, da li je ministar formalno nešto propustio napraviti, ali od toga do toga da je stvarno bio u sukobu interesa , pa onda ako je možda bio u sukobu interesa, da je zaista učinio nešto nemoralno i kažnjivo, to je put od sedam milja. Ja sam uvjeren da Jakovina nije napravio ni prvi korak. 


   U skraćenoj verziji, Jakovina je jako pazio da ne bude u sukobu interesa upravo zato da ne bude u sukobu interesa, a ako je ipak bio u sukobu interesa, neka mu to istražuju, iako nije on napravio ni prvi korak prema sukobu interesa. Tako izgleda evanđelje Zorana Milanovića o sukobu interesa. 


  Tomislav Karamarko koristi neke druge metode. Korupcija više ne stanuje u HDZ-u, kaže on, igra na tehniku zaborava i kratkog pamćenja , pa onda odmah lupa sa obećanjima tek toliko da pokaže kako je on čak i luđi od dosad viđenih megalomana u hrvatskoj politici. Naš program povezivanja otoka tunelima bit će koristan ne samo otočanima nego i građevinarima, gospodarstvu, kaže Karamarko, pa se onda odmah čudi zašto se riječka vlast ne buni zbog ukidanja projekta nizinske pruge, kojeg će on vratiti čim dođe na vlast. A to što je njegov stranački kolega Božidar Kalmeta, došao u Rijeku 2006., bezočno lagao i obećao izgradnju nizinske pruge do 2012., to nije važno. Stoga bi baš Kalmeta bio idealan za gradnju fantomske pruge u Karamarkovoj Vladi.  

  Na kraju bi bilo nepravedno preskočiti Obersnelove vizije o 5.000 radnih mjesta u znanstveno-tehnološkom parku iznad »3. Maja«uz logično pitanje: Zašto samo 5, zašto ne 10 tisuća? Što je više nezadovoljstva i bijede obećanja su sve spektakularnija. Tuneli pod morem, znanstveni parkovi, pruge kojih nema, sukobi interesa kojih nema. Tako puno laži u tako malo vremena. Koliko još možemo podnijeti?


više vijesti