Da, i sada je kasno, trebali ste, ali niste
Lijepo bi bilo vidjeti da se političke stranke mogu dogovoriti oko izuzetno bitnih stvari za funkcioniranje političkog sustava. Samo što to za života samo rijetki vide jer je u Hrvatskoj politički konsenzus nedostižna utopija, kako na državnoj, tako i na nižim razinama vlasti, regionalnoj i lokalnoj.
Primorsko-goranska Županijska skupština je nakon rasprave na sjednici u Opatiji većinom glasova zaključila da bi pri izradi novog zakona o izbornim jedinicama ta županija trebala biti cjelovita u jednoj izbornoj jedinici. Takav zaključak podržala su 24 vijećnika, a suzdržano je bilo 11 vijećnika HDZ-a. Oni očito čekaju razvoj situacije i signale iz Zagreba prije nego što zauzmu stav. Kao što su i navikli.
Jedan od najbitnijih zakona kojim se reguliraju izbori je Zakon o izbornim jedinicama. Izborne jedinice još je 1993. godine skrojio HDZ, a upućeni kažu da su škare i sukno najviše bili u rukama Vladimira Šeksa. Rezultat je izborni inženjering zbog kojega je Primorsko-goranska županija razdvojena u dvije izborne jedinice, sedmu i osmu, prema zakonskom rješenju iz 1999. godine. HDZ-ovi izborni inženjeri odlučili su tada smanjiti koliko god mogu politički potencijal i tada i danas oporbenog SDP-a. Kako je bilo tada, tako je i danas. Odnosno, tako je sve do 1. listopada ove godine kada prestaje važiti Zakon o izbornim jedinicama odlukom Ustavnog suda od veljače ove godine.
Teško je vjerovati da će hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković raspisati izbore do tog roka. Vrlo je izgledno, a to je i sam Plenković najavio, da će izbori biti redovni i da će se održati sljedeće godine. Znači da će se održati prema novom Zakonu o izbornim jedinicama jer je postojeći neustavan. I prema takvom neustavnom zakonu održano je nekoliko izbornih ciklusa, konstituirano je nekoliko saziva Sabora i u načelu ti sazivi nisu imali izborni legitimitet koji su trebali imati. No, pojeo vuk magare, šteta je počinjena. Ipak, sada HDZ-ova Vlada mora iskrojiti novi Zakon o izbornim jedinicama i poslati ga u Sabor na prihvaćanje.
Ustavni sud u veljači ove godine pojasnio je da su utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, te dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava. To je stajalište Ustavni sud prvi put iznio 2010. godine pa ga je ponovio 2015. godine, ali zakondovana vlast nije postupila prema napucima Ustavnog suda. Ovaj put će morati.
Jer, misle ustavni suci, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama. Trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača, odnosno težinu svakog glasa. Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. Ustavni suci naglasili su da ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.
U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da su se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost sljedećih izbora. Odmah nakon odluke Ustavnog suda ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica poručio je da će se intenzivirati promišljanja, kao i rad na prijedlogu novog izbornog zakonodavstva, a vezano uz izborne jedinice.
– Imamo važeći zakon koji je danas ukinut, na snazi je bio od 1999. Pitanje broja izbornih jedinica i veličine, to se ne može izvući iz rukava i reći koliko će ih biti, izjavio je tada Malenica.
Trenutačno stvari stoje tako da nitko osim Malenice i onih koji su zaduženi za osmišljavanje novog zakona nemaju pojma što će izvršna vlast poslati zakonodavnoj na usvajanje.
A na pitanje primorsko-goranskom županu Zlatku Komadini zbog čega SDP nije taj problem riješio, budući da je bio na vlasti od kraja 2011. do početka 2016. godine, on je odgovorio: »Trebali smo, ali nismo«. Da, i sada je kasno, trebali ste, ali niste.
Kanoćal
Trebali ste, ali niste
Damir Cupać
13. travanj 2023 07:34
FOTO MARKO GRACIN
Da, i sada je kasno, trebali ste, ali niste
Lijepo bi bilo vidjeti da se političke stranke mogu dogovoriti oko izuzetno bitnih stvari za funkcioniranje političkog sustava. Samo što to za života samo rijetki vide jer je u Hrvatskoj politički konsenzus nedostižna utopija, kako na državnoj, tako i na nižim razinama vlasti, regionalnoj i lokalnoj.
Primorsko-goranska Županijska skupština je nakon rasprave na sjednici u Opatiji većinom glasova zaključila da bi pri izradi novog zakona o izbornim jedinicama ta županija trebala biti cjelovita u jednoj izbornoj jedinici. Takav zaključak podržala su 24 vijećnika, a suzdržano je bilo 11 vijećnika HDZ-a. Oni očito čekaju razvoj situacije i signale iz Zagreba prije nego što zauzmu stav. Kao što su i navikli.
Jedan od najbitnijih zakona kojim se reguliraju izbori je Zakon o izbornim jedinicama. Izborne jedinice još je 1993. godine skrojio HDZ, a upućeni kažu da su škare i sukno najviše bili u rukama Vladimira Šeksa. Rezultat je izborni inženjering zbog kojega je Primorsko-goranska županija razdvojena u dvije izborne jedinice, sedmu i osmu, prema zakonskom rješenju iz 1999. godine. HDZ-ovi izborni inženjeri odlučili su tada smanjiti koliko god mogu politički potencijal i tada i danas oporbenog SDP-a. Kako je bilo tada, tako je i danas. Odnosno, tako je sve do 1. listopada ove godine kada prestaje važiti Zakon o izbornim jedinicama odlukom Ustavnog suda od veljače ove godine.
Teško je vjerovati da će hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković raspisati izbore do tog roka. Vrlo je izgledno, a to je i sam Plenković najavio, da će izbori biti redovni i da će se održati sljedeće godine. Znači da će se održati prema novom Zakonu o izbornim jedinicama jer je postojeći neustavan. I prema takvom neustavnom zakonu održano je nekoliko izbornih ciklusa, konstituirano je nekoliko saziva Sabora i u načelu ti sazivi nisu imali izborni legitimitet koji su trebali imati. No, pojeo vuk magare, šteta je počinjena. Ipak, sada HDZ-ova Vlada mora iskrojiti novi Zakon o izbornim jedinicama i poslati ga u Sabor na prihvaćanje.
Ustavni sud u veljači ove godine pojasnio je da su utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, te dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava. To je stajalište Ustavni sud prvi put iznio 2010. godine pa ga je ponovio 2015. godine, ali zakondovana vlast nije postupila prema napucima Ustavnog suda. Ovaj put će morati.
Jer, misle ustavni suci, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama. Trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača, odnosno težinu svakog glasa. Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. Ustavni suci naglasili su da ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.
U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da su se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost sljedećih izbora. Odmah nakon odluke Ustavnog suda ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica poručio je da će se intenzivirati promišljanja, kao i rad na prijedlogu novog izbornog zakonodavstva, a vezano uz izborne jedinice.
– Imamo važeći zakon koji je danas ukinut, na snazi je bio od 1999. Pitanje broja izbornih jedinica i veličine, to se ne može izvući iz rukava i reći koliko će ih biti, izjavio je tada Malenica.
Trenutačno stvari stoje tako da nitko osim Malenice i onih koji su zaduženi za osmišljavanje novog zakona nemaju pojma što će izvršna vlast poslati zakonodavnoj na usvajanje.
A na pitanje primorsko-goranskom županu Zlatku Komadini zbog čega SDP nije taj problem riješio, budući da je bio na vlasti od kraja 2011. do početka 2016. godine, on je odgovorio: »Trebali smo, ali nismo«. Da, i sada je kasno, trebali ste, ali niste.