Piše Zlatko Crnčec

Treba i dalje uvjeravati građane da se cijepe

Zlatko Crnčec

Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL

Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL

Vlada već tjedan dana najavljuje povezivanje potpora tvrtkama s procijepljenošću njihovih zaposlenika

placeholder


Vlada već tjedan dana najavljuje povezivanje potpora tvrtkama s procijepljenošću njihovih zaposlenika. Ovih se dana očekuju konkretne mjere, a nema sumnje da će sljedećih dana ovo biti top politička tema. Ovo je vrlo delikatna situacija za Vladu i vladajuću koaliciju. Vlada i vladajuća stranka moraju jako dobro paziti da ne pošalju pogrešne ljude da javno brane ovu inicijativu.
S jedne strane Hrvatska zaista jest najgora u EU-u po stopi procijepljenosti što ugrožava situaciju u Hrvatskoj na više različitih razina. Od njih je naravno najosjetljivija ona zdravstvena, odnosno zaštita građana i ranjivih društvenih skupina. Odmah iza nje jest ona gospodarska. Prvo što ovdje pada na pamet jest naravno turizam, gospodarska grana koja kreira čak 20 posto hrvatskog BDP-a. S druge strane jest također delikatno pitanje individualnih sloboda. Cijeli je svijet zbunjen kako reagirati na to što se dio stanovništva ne želi cijepiti. Rješenja su različita. Tako se krajnje iznerviran slabim odazivom predsjednik Filipina Rodrigo Duterte svojim sugrađanima obratio putem televizijskog govora u kojem im je ponudio dvije mogućnosti – cijepljenje ili zatvor. Obvezno cijepljenje uveo je i gradonačelnik Moskve. Naravno, i Filipini i Rusija su specifične zemlje koje si mogu dopustiti luksuz da svoje građane natjeraju da se cijepe. U Europi, a posebno u Europskoj uniji situacija je ipak drugačija. Rezolucija EU-a iz siječnja ove godine, među ostalima, ističe kako građani moraju biti obaviješteni da cijepljenje nije obavezno, da nitko ne smije biti diskriminiran temeljem cijepljenja te da nitko ne smije biti pod političkim, društvenim ili bilo kakvim drugim pritiskom da se cijepi ako to ne želi učiniti.


Hm. Sada je naime više nego jasno da će oni koji se odbiju cijepiti ipak biti na neki način diskriminirani, makar i neizravno. Kroz razna ograničenja ipak će se učiniti život nešto kompliciranijim onima koji se odbijaju cijepiti. Međutim, stvar je u tome da je dobar dio građana spreman platiti tu cijenu. Posebno oni koji ne putuju ili ne moraju putovati, koji ne zalaze u restorane, na koncerte ili noćne klubove. U Hrvatskoj je ovaj dio populacije prilično raširen. I to ne toliko zbog toga što oni ne bi htjeli putovati ili ići na koncerte, već zbog jednostavnog razloga što nemaju novca za takve zanimacije. Život im se sastoji od odlaska na posao i boravka kod kuće. Koja kava u lokalnom kafiću i dalje će biti dostupna. Tu COVID-potvrda ipak nije nužna. Tamo gdje jest dobar dio populacije ionako ne zalazi. Za odlazak u bolnicu ili u šoping centar može se koristiti jednokratni test.


Vlada će se morati stvarno potruditi da ove ljude uvjeri da se cijepe. Prizivanje na kolektivnu solidarnost kako bi se spasio turizam neće donijeti previše rezultata. Udio domaćih turista na Jadranu godinama opada, barem kada su u pitanju godine prije dolaska korone. Svake si godine sve manje ljudi može priuštiti da obitelj počasti barem sedmodnevnim boravkom na moru. Tako da ih se eventualni problemi malih iznajmljivača malo ili nimalo ne tiču. Mali iznajmljivači ionako nisu previše popularni u kontinentalnom dijelu zemlje. A dobar dio hotela i resorta na Jadranu u stranom je vlasništvu što znači da vlasnici dobit mogu legalno iznositi iz zemlje.




Bez obzira za kojim mjerama posegne u slučaju vezanja potpora gospodarstvu i procijepljenosti, Vlada bi ipak trebala posegnuti za nekakvom novom ofenzivom šarma. Naravno da to nije lako u zemlji kao što je Hrvatska gdje je dobar dio populacije u startu krajnje sumnjičav prema onome što od njega traži država. Svog utjecaja ima tu i sklonost dijela građana prema raznim teorijama zavjere koje niču kao gljive poslije kiše. Ima tu i mačizma, tako česte pojave u južnim, posebno mediteranskim zemljama. Mada sve te zemlje imaju znatno višu razinu procijepljenosti od Hrvatske, od Španjolske preko Italije do Grčke.


Tako da iako se na prvi pogled to čini kao uzaludna misija, vlasti bi ipak trebale pokušati kroz medijsku PR ofenzivu uvjeravati građane da se cijepe. Moguće da bi se dalo nagurati stopu procijepljenosti punoljetnog stanovništva preko famoznih 50 posto. Čak se i pokušati približiti europskom prosjeku od 55 posto.