Potpišu li Europska unija i SAD ugovor o slobodnoj trgovini i investicijama, budućnost će nam biti – ovisno o tome koga se pita – ili dramatično crna ili blještavo ružičasta. Čini se da između te dvije krajnosti nema ničega, nijedne nijanse sive (a kamoli pedeset), i da se, kad je u pitanju famozni TTIP, čovjek može ukopati samo u jedan od dva rova – ili si za ili si protiv. Unatoč tome, u Hrvatskom saboru pokazali su iznimnu umješnost u pronalaženju »zlatne sredine«. Ukopali su se na mjestu.

   Jedna građanska inicijativa, četiri udruge i dvije sindikalne središnjice poslali su još sredinom travnja dopis zastupnicima i zastupničkim klubovima u kojem ih traže da se do 1. svibnja očituju o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) i CETA-i, sličnom ekonomskom i trgovinskom sporazumu koji je Europska unija – a time i Hrvatska – ispregovarala s Kanadom.

Nevladine organizacije zanimalo je koliko su zastupnici i parlamentarne stranke upoznati s mogućim posljedicama tih dvaju sporazuma za hrvatsko gospodarstvo i društvo, kakav je stav stranke, zastupničkog kluba i osobni stav zastupnika prema tim sporazumima, koje informacije im nedostaju i što, eventualno, namjeravaju poduzeti u odnosu na spomenute sporazume.

   Odgovori su im stigli od tek nekolicine zastupnika: Mirele Holy, Dragutina Lesara i Nansi Tireli (u ime Kluba zastupnika laburista), te od izvanparlamentarne stranke, Blok umirovljenici zajedno. Ostatak Sabora odlučio je ignorirati pitanja, i prvi put, i nakon što su im nevladine organizacije ponovile poziv da se javno izjasne o sporazumima.

   Takva reakcija, ili bolje rečeno nerekacija iz Sabora, nije, međutim, sasvim neočekivana. U hrvatskom parlamentu nisu se ni dosad baš pretrgnuli od interesa za TTIP. Posljednjih mjeseci tek je Odbor za europske poslove organizirao dvije-tri rasprave na tu temu, dok je, prema statistici Sabora, od 151 zastupnika, zastupničko pitanje o TTIP-u Vladi postavilo svega njih dvoje, Holy i Lesar.

Praktički, dakle, oni isti koji su odgovorili i udrugama. Usporedbe radi, u Europskom parlamentu sjedi pet puta više zastupnika nego u Hrvatskom saboru, koji su europskoj »vladi«, odnosno Europskoj komisiji, na temu TTIP-a poslali 120 puta više pitanja.

   Boje Sabora ovih dana ponovno brane laburisti koji su inicirali interpelaciju o radu Vlade u vezi s njezinom ulogom u pregovorima EU-a i SAD-a o TTIP-u. Zahtjev za interpelacijom potpisao je 21 saborski zastupnik koji time žele prisiliti Vladu da izvijesti parlament o trenutnom statusu pregovora, da se u EU založi da sporazum moraju ratificirati nacionalni parlamenti (što zasad nije izvjesno) i da u roku od četiri mjeseca izradi nezavisnu studiju o utjecaju TTIP-a na domaće gospodarstvo, zdravstvo, okoliš…

   Kako god ovi zahtjevi prošli, bitno je da se i Sabor konačno uključi među cijeli niz parlamenata u europskim državama u kojima se već mjesecima žustro i često raspravlja o TTIP-u, od njemačkog Bundestaga do britanskog parlamenta. Ako se čak i Britanci, po pitanju TTIP-a, prave Europljanima, krajnje je vrijeme da se na Markovom trgu prestanu praviti Englezima.