Drago Kraljević

Svjetski gospodarski forum i Veliki reset kapitalizma

Drago Kraljević

REUTERS

REUTERS

Prva komponenta reseta usmjerava globalno tržište prema pravednijim rezultatima, druga treba osigurati da ulaganja vode prema unaprijed utvrđenim zajedničkim ciljevima, a treći prioritet je kako iskoristiti inovacije četvrte industrijske revolucije za potporu javnom dobru

placeholder


Svjetski gospodarski forum (WEF) okuplja svjetsku elitu, ne samo u području ekonomije. On je prvi skrenuo pozornost svijeta na četvrtu industrijsku revoluciju, koja najavljuje razdoblje – bez presedana, velikih promjena potaknutih brzim tehnološkim napretkom. Pandemija koja je prouzročila teške političke, ekonomske, socijalne i psihičke probleme, radikalno mijenja postojeći način života, tradicionalni način odlučivanja i promišljanja. Ponekad je teško čak i zamisliti, koliko se moći krije u WEF-u. Da bismo mogli, koliko toliko, procijeniti njegovu moć i utjecaj na države, međunarodne organizacije, gospodarstvo i politiku, potrebno je spomenuti barem neke od njegovih strateških partnera; »AstraZeneca«, »Credit Suisse«, »Deutsche Bank«, »Ericsson«, »Huawei Technologies«, »Bill& Melinda Gates Foundation«, »Johnson&Johnson«, »Nestlè Novartis«, »Pfizer«, »Royal Philips«, »Takeda Pharmaceutical«, »Jefferson Health«, »IBM«, »Goldman Sachs«, »J.P. Morgan Chase& Co«, »Luksic Group«, »Bank of America«, »Facebook«, »Google«, »The Coca-Cola Company«, » Absa Group«, »Group Adecco«, »Grup Adobe«, »Volkswagen Group«, »Volvo Group«,«VTB Bank«, »Allianz Bank«…i još stotinjak najmoćnijih korporacija i banaka u svijetu.


Klaus Schwab, njemački inženjer i ekonomist, osnivač je i predsjednik WEF-a u čijem Upravnom odboru sjede: Laurence D. Fink (SAD) – izvršni direktor Blackrocka, najveće svjetske tvrtke za upravljanje investicijama s gotovo sedam bilijuna dolara imovine; senator Al Gore, bivši potpredsjednik SAD-a; Mark Carney (Kanada), ekonomist i bankar, od listopada 2020. godine potpredsjednik i voditelj u Brookfield Asset Managementu koji je bio i guverner kanadske i britanske banke; Christine Lagarde (Francuska), danas predsjednica Europske središnje banke, ranije predsjednica i izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda; André Hoffmann (Švicarska), milijarder – potpredsjednik druge najveće farmaceutske tvrtke na svijetu »Hoffmann-La Roche«, L. Rafael Reif (Venezuela/SAD)- venecuelansko-američki inženjer elektrotehnike, pisac i predsjednik Tehnološkog instituta u Massachusettsu i David Rubinstein (SAD), predsjednik Vijeća za vanjske odnose. Jedan od strateških programa koji je WEF nedavno usvojio glasi – »Veliki reset« kapitalizma.


On obuhvaća tri glavne komponente. Prva usmjerava globalno tržište prema »pravednijim« rezultatima. U tu svrhu nacionalne vlade dobivaju zadatak poboljšanja koordinacije (npr. u fiskalnoj politici), modernizacije trgovinskih sporazuma te stvaranja uvjeta za »ekonomiju dionika«. Druga komponenta agende Velikog reseta, treba osigurati, da ulaganja vode prema unaprijed utvrđenim zajedničkim ciljevima, poput »jednakosti« i »održivosti«. Treći prioritet agende je kako iskoristiti inovacije četvrte industrijske revolucije za »potporu javnom dobru«, posebice u rješavanju zdravstvenih i socijalnih izazova. Predsjednik WEF-a prof. Klaus Schwab, nedavno je izjavio: »Pandemija je izvrsna prilika i šansa da ostvarimo ‘Veliki reset’ kapitalizma«. Prije nekoliko godina, Schwab je gostujući na francuskoj televiziji između ostalog izjavio: »Na početku ćemo čipove ugrađivati u našu odjeću, no tijekom narednih godina, oni će se implementirati u naše mozgove, ili u našu kožu. Na kraju će možda postojati izravna komunikacija između našeg mozga i digitalnog svijeta. Radi se o spajanju fizičkog, digitalnog i biološkog svijeta. Sve će to utjecati na naš identitet i sva pitanja koja su povezana s njim; naš osjećaj privatnosti, naši pojmovi o vlasništvu, naši obrasci potrošnje, vrijeme koje posvećujemo poslu i odmoru te načinu kako razvijamo svoju karijeru«.




Jednako tako, revolucije koje se događaju u biotehnologiji i umjetnoj inteligenciji, koje potpuno redefiniraju što znači biti čovjek, pomicanjem trenutačnih pragova životnog vijeka, zdravlja, spoznaje i sposobnosti, prisilit će nas da redefiniramo i naše moralne i etičke granice. »Predlažem da se ‘novo normalno’, što je obična zabluda, preimenuje u nešto sasvim drugo. Ako zbrojimo: kaos + kriza + složenost + zbrka + promjene, stvorit će novi kontekst, a ne ‘novu normalu’. Novi kontekst odvest će nas u fazu transformacije, a ne promjene. Razlika nije jezične prirode, jer se u promjeni mijenja situacija, dok se u transformaciji mijenjamo mi. Drugim riječima: transformacija je strukturna, konačna, nakon koje nema povratka«, izjavio je Paolo Gallo, dugogodišnji glavni direktor za ljudske resurse u WEF-u i jedan od direktora u Svjetskoj banci, za »Harvard Business Review« u lipnju prošle godine.


No, ima još jedna zanimljiva misao koju je Gallo izgovorio; »Trenutačni sustav kapitalizma propao je za većinu ljudi na ovom planetu. Sjetite se samo 1,3 milijarde ljudi koji preživljavaju s manje od dva dolara dnevno, ljudi koji su ostavljeni, isključeni iz posla i lišeni dostojanstva, okrutne diskriminacije Afroamerikanaca, žena, manjina i vjerskih skupina. Ne možemo dopustiti istim ljudima koji su uspostavili takav sustav iz vlastite ekonomske i političke koristi, da ga ponovo pokrenu«.


Predsjednik WEF-a Klaus Schwab dao je do znanja da je i transhumanizam dio »Velikog reseta«, kada je rekao da će četvrta industrijska revolucija dovesti do spajanja naših fizičkih, digitalnih i bioloških identiteta. Kako zamjećujemo, »Veliki reset« kapitalizma će se odvijati u okolnostima »nove normalnosti«, koja više ni s kim neće htjeti raspravljati ako ne prihvaća »službenu istinu« i »novu normalnost«. Ako većina građana neće drukčije odlučiti, sve što će se suprotstaviti »novoj normalnosti«, smatrat će se »patološkim« i »prijetećim«. »New York Times« je 19. svibnja ove godine izvijestio da njemačka obavještajna služba već stavlja pod nadzor tzv. »negacioniste«, tj. one koji osporavaju, negiraju ili propituju »službenu istinu« u okvirima »nove normalnosti«.