Premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade Branko Bačić predstavili su jučer plan Vlade kako u suradnji s lokalnom samoupravom što prije staviti u funkciju brojne nekretnine u državnom vlasništvu. One su sada ne samo neiskorištene nego i takav njihov status blokira brojne projekte koji stoje zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa.

Tek treba vidjeti kako će čelnici lokalne samouprave reagirati na ovakve Vladine prijedloge. Da sve neće proći samo tako, pokazuje i izjava riječkoga gradonačelnika Marka Filipovića koji je najavio brojne primjedbe na ono što je jučer u Slavonskom Brodu detaljno predstavio ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić. Prvi čovjek Rijeke tako je najavio da Grad već priprema primjedbe na ovakav prijedlog Vlade, te da se nada da će se kroz izradu zakonskog teksta, koji će se pojaviti pred saborskim zastupnicima, one i uvažiti. Posebno je istaknuo da očekuje kako će Vlada u decentralizaciju skrbi nad državnom imovinom uključiti i poslovne prostore i stanove, što Vladin prijedlog zasad ne predviđa. Usto, Filipović bi želio i da se omjer raspodjele novca koji bi se dobio stavljanjem u funkciju državnih nekretnina promijeni u korist lokalne samouprave. Trenutni je prijedlog da 60 posto dobiva država, a po 20 posto županija i grad u kojem se nekretnina nalazi. Moguće je da će neki čelnici lokalne samouprave zamjeriti Vladi da je na teret gradova i županija prenijela posao stavljanja u funkciju nekretnina u svom vlasništvu koje dosada nisu donosile nikakav prihod. Odnosno da će sada bez vlastitog angažmana ipak dobivati 60 posto prihoda.

Tek treba vidjeti kako će reagirati lokalna samouprava. Na primjer istarski župan Boris Miletić (IDS) pozdravio je odluku Vlade o decentralizaciji brige o državnoj imovini, te istovremeno naglasio da vjeruje da će lokalne vlasti pokazati sposobnost da pomognu da se što prije razriješe brojni imovinski sporovi koji još uvijek postoje oko te imovine. Istra je naravno posebno zainteresirana da se zemljišta stave što prije u funkciju kako bi se dodatno povećala turistička ponuda, a brojni sporovi oko zemljišta otežavaju realizaciju projekata.

Dakle, u predstojećem razdoblju očekuje nas zasigurno prilično žustra i tvrda rasprava o ovoj problematici. Kao što to obično biva u domaćoj politici, rasprava će biti brutalna i užarena. Takva je dosad uvijek bila i rasprava o tome kako i u kojoj mjeri decentralizirati Hrvatsku. Nikome nije lako odrediti ravnotežu ovlasti između središnje i lokalne vlasti. Jasno je samo jedno, Hrvatska mora ostati unitarna, ne može se ići ni u kakvu federalizaciju. Bilo bi potpuno besmisleno, čak moguće i opasno pokušavati federalizirati zemlju sa samo 3,8 milijuna stanovnika. S druge pak strane ne može sva vlast biti niti u jednom središtu odakle bi se odlučivalo o svakoj sitnici. Da je decentralizacija, odnosno odnos središnje i lokalnih vlasti vruća tema, pokazuje i užarena rasprava o poreznim izmjenama koje predviđaju ukidanje prava lokalnim jedinicama da uvode prirez, a da istovremeno mogu povećavati stope poreza na dohodak. To je jedna od najžešćih političkih priča ovog proljeća, a gotovo je sigurno da će se vući sve do parlamentarnih izbora ma kada oni na kraju bili. Oporba optužuje Vladu da želi kazniti sve gradove u kojima na vlasti nije HDZ. Vlada govori da to nije istina te da je njena politika u zadnjih šest godina dovela do toga da se znatno povećaju prihodi gradova, općina i županija. Takva sudbina gotovo sigurno čeka i ovaj prijedlog oko podjele prihoda od nekretnina u državnom vlasništvu.

Naravno, najbolje bi bilo da se ova rasprava oko nekretnina pokuša riješiti kakvim konsenzusom. Ne bi bilo loše vidjeti kako su države slične veličine i broja stanovnika riješile ovaj problem. Osim političke volje ovdje bi što imali reći i stručnjaci koje se tako često priziva i za neke druge, puno manje složene stvari nego što je preraspodjela imovine, novca i moći između središnje i lokalnih vlasti. Ali gotovo sigurno neće biti tako. Ostaje samo da svjedočimo razmjenama argumenata koji će biti puno više politički nego stručni. Ali tome nema pomoći.