Piše Tihana Tomičić

Stabilan rast BDP-a – stabilna i Vlada

Tihana Tomičić

Foto Pixsell

Foto Pixsell

Ako se ne dogodi neka mega korupcijska afera, ova bi Vlada mogla mirno dočekati 2024. godinu

placeholder


Samo dan nakon što su Hrvatsku u povodu nabavke 12 novih borbenih aviona preletjeli francuski Rafalei, Vlada je dobila još jednu dobru vijest: BDP je u trećem tromjesečju u Hrvatskoj zabilježio porast od čak 15,8 posto. Jasno da je to dijelom i refleksija činjenice da je 2020. bila lokalno i globalno najteža krizna godina u zadnjem stoljeću, pa je i pad u prošloj godini bio golem, no svakako riječ je o konačnoj potvrdi potpunog oporavka hrvatske ekonomije.


Još donedavno, početkom listopada, pisali smo kako bi, ako se ostvare najave stručnjaka, ali i očekivanja iz Vlade, Hrvatska ovu godinu mogla završiti s stopom rasta BDP-a većom od sedam, a vjerojatno i 8,5 posto, a sad zbirni podaci za 2021. godinu govore o premašivanju čak 10 posto rasta BDP-a u ovoj godini. U trećem kvartalu porastao je obujam građevinskih radova, industrijske proizvodnje i broj dolazaka stranih turista, i to su glavni razlozi za ovaj »boom«. Po svemu tome, bit ćemo sigurno među prve tri članice EU-a po rastu BDP-a u 2021. godini, što je jučer izračunao i premijer Andrej Plenković. U tom slučaju, ako bi se takve projekcije ostvarile, Hrvatska bi zapravo dostigla samu sebe otprije krize, i početkom 2022. godine zapravo bila na stopi rasta na kojoj smo bili na kraju 2019. i na početku 2020. godine.


Ne treba zaboraviti da je država u proteklih godinu i pol samo u saniranje posljedica koronakrize utrošila više od 30 milijardi kuna, a ta kriza nažalost još uvijek traje i bolnice su opterećenije nego ikad, što znači da su i troškovi zdravstva i dalje ogromni.




No, s ovakvim podacima Plenković sada mirno može dočekati kraj godine, kad će javnosti moći objaviti kako je gospodarski oporavak uspješno završen. U takvim okolnostima možda ne treba čuditi što vladajuća stranka i dalje ima više nego dvostruko bolji rejting od prve sljedeće stranke, SDP-a, koji je na svega 13 posto po zadnjim istraživanjima. Realno, opozicija u ovoj zemlji spava zimski san, i to otpočetka krize, dakle već gotovo dvije godine. U kritikama s kojima su izlazili, praktički niti jednom nisu ponudili rješenje za ekonomsku krizu kao posljedicu pandemije, jednako kao što nisu odgovorili nikad ni na pitanje kako bi točno oni donosili epidemiološke mjere i ustrojili Stožer. Desna opozicija potpuno je destruktivna, oni su na putu k uličnoj demokraciji i jogurt-revolucijama s upadima na javnu tv, a lijeva opozicija je u stanju rasula zbog međusobnih sukoba. Neki novi klinci, Možemo! ili Centar, i slični lijevo-zeleno-građanski modeli još nisu dovoljno zaživjeli u cijeloj Hrvatskoj kao neka moguća alternativa, već postoje samo u enklavama velikih gradova, i to samo nekih.


Na Plenkovićevu sreću, ni uvođenje eura u nekom srednjoročnom razdoblju ne bi trebalo pogoršati takve dobre ekonomske trendove, jer se inflacija relativno solidno kontrolira, a početak trošenja europskog novca unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, gdje se očekuju veliki infrastrukturni zahvati i rast građevinskog sektora, dodatno će povećati ove stope. Opterećenje optužbama za korupciju, čini se, ne dodiruje rejting vladajućih, a vjerojatno je glavni razlog podrške građana aktualnoj politici bila odluka iz 2020. godine da se konkretnim financijskim mjerama izravno podupru firme i poduzetnici, te sačuvaju radna mjesta. Time je doista »bajpasiran« mogući strmoglavi pad gospodarstva. Poslodavci su imali vjetar u leđa za time-out u vrijeme strogog lockdowna, a radnici su se imali kamo vratiti na posao.


Vjerojatno je to glavna mjera ove Vlade zbog koje ona još uvijek ima stabilnu podršku birača. A iz nje se generirala osobna potrošnja i u konačnici rast proizvodnje i gospodarstva. Ako HDZ do kraja mandata bude uspijevao stabilno ostati na ovoj podršci, to će u prvom redu biti baš zbog te mjere iz 2020. Na tom valu premijer Plenković može surfati sve do kraja i ovog mandata. Donekle se s troškovima života usklađuju i mirovine te minimalne plaće, a činjenica da bi prosječna plaća do kraja mandata trebala iznositi u prosjeku tisuću eura u cijeloj Hrvatskoj (sad je u Zagrebu već 8.300 kuna), zapravo je odgovor svima onima koji se čude na koju foru HDZ i dalje zadržava svoj stabilan rejting. Ako se ne dogodi neka mega korupcijska afera, ova bi Vlada mogla mirno dočekati 2024. godinu.