S kamika i mora

Si alternativni pravci pelju drito va ludnicu

Slavica Mrkić Modrić

Foto iStock

Foto iStock

Ča bi rekla jedna moja već odavno pokojna suseda - bit žensko ni lahko

placeholder


Se domišljate vi na onu pripovjetku od Dinka Šimunovića va koj je curica silno otela proteć spod dugi kako bi postala deškić. E, ja kada god vidin dugu se domislin na Srnu i apsolutno ju razumen.


Je da j’ njeja želja da bude deškić imela sasma drugi razlogi od moje ma, se to na kraju dojde na isto. Ča bi rekla jedna moja već odavno pokojna suseda – bit žensko ni lahko. Ona j’ pak imela svoji razlogi, a da njoj je život bil lagah, ni najmanje. I ni sad da bin ja stalno otela bit muško, ne bin. Leh kada mi rabi. Recimo kada se zbuši guma na autu, a ja ne moren ni odvit, ni zavit šupu, a još manje dignut z bunkera onu rezervnu. Onput kada rabi drva donest z drvarnice, pa onda kada rabi poć na depilaciju, pa onput kada rabi posnažit, a najveć kada vidin kuliko soldi zasluže neki sportaši. Znan da i sportašice ne dobiju malo, ma nisu ni blizu muškeh. Evo, ki’vo dan čitan da Lionel Messi na leto zasluži 130 milijuni euri, ala recite ka ženska ka igra nogomet zasluži ni deset posto od te cifri. I dalje mislin kako j’ ravnopravnost spoli va našemu gradu na veloj razine, ma postoje još vavek razliki i najčešće se vrte okol takujina. Ma bit će bolje, ako ne sada onput za sto let, a kako znanost stalno gre naprvo, jako j’ lahko moguće da će za sto let si bit istoga spola, a to znači i ravnopravni.


Da ne filozofiran ča bi bilo kad bi bilo gren ja na ono ča je i kade smo neovisno o tomu bili muško ale žensko skrozin ravnopravni. Kade? A kade drugde leh va kolonah ke se protežu po celomu gradu. Pa ni ceste ka se ne kopa, ne ravna, ne prekapa, ka ni sužena, zaprta, poluoprta… Kažin na Vežice, kažin va Zvonimirovoj, kažin na Krnjevu… I onput se neki šegavi javi i govori – koristite alternativne pravce. Da ti pas kurbu prasicu i pol, kakovi alternativni pravci kad je gnjeta kamo god da se obrneš.




Ki’vo dan gren šušačke bolnice prema Novomu listu i putujen ravneh uru vrimena aš san koristila alternativni pravac pa san zavila va Kontuševu i upala va kolonu valje kraj Plodin. Bin se bila obrnula ma Kontuševa je jednosmjerna i nemojte mislet da se i ona ne kopa. Do obahajalnice san sega i sačesa zdelila i onomu komu rabi i onomu komu ne. I onput san na Rujevice zišla vanka i sopeta čep već od rotora kraj Interšpara aš logično – si koriste alternativni pravci. O tomu kuliko mi rabi saki dan da zijden na glavnu cestu ka gre od Kastva za Riku da ni ne govorin aš naravno da se kopa i pul Matuj i simo, i tamo i sagdere. Intanto rabi vagun živac za vozit se Rikun i okolo nje. A ni samo vozit, dok prejden cestu spred Novoga lista ki put čekan i po pet minuti da neki ferma aš najbliži pješački je na Mlake na dolnju stran i kraj ZTC-a na gornju. A kad ti naši kulturni vozači zmaste nekoga bit će pojil je vuk magarca i nikomu niš. Govorin kulturni zato aš prvo bi riti dali leh fermali da ljudi pasaju cestu. Nebogen ljuden ki su malo manje žvelti i pokretni najbolje je ne zihajat z kući vanka i nikamo hodit.


Kada smo već pu nikamo hodit, tako j’ moj kolega kad je čul da j’ jedna kolegica ruku šundrala kada j’ bila na ferijah va Butanu rekal – kamo ju j’ vranić tiral va ta Butan, tr j’ mogla jahat konja i na Gromiku. Da j’ pala z kakovoga jaka bin razumel. Jedan drugi je rekal da ljudi kad imaju krizu srednjeh let ne gredu va Butan jahat i padat z poplašenoga konja leh si najdu ljubavnicu ale ljubavnika dvajset let mlajega i tako čekaju da kriza pasa. A ja san rekla da bi bilo bolje da j’ pala z kakovoga šerpe, oni su mići pa da njoj se niš ne bi dogodilo. Intanto smo se mi na njeji račun dobro našalili aš lahko se j’ škercat kad se pasa z jednun longetun. Ona pak govori da nikada već neće reć da su naši špitali loši aš da kada j’ videla njihovi da njoj je ruka sama od sebe ozdravela. Onput san njoj ja povedala o onomu slučaju kada su klali dve pacijentice va istu postelj aš nisu imele mesta, a ona j’ rekla – mi baren imamo postelj. Tako da nikada ni se črno kako se čini.


Črno j’ bilo pred očijami sen onen ki imaju grobnicu na području grada aš grobarina j’ krešila za trejset posto. Oni ki leže, njih baš briga, ma oni ki njin dohajaju z ovemi cjenami nikako na zelenu granu. Pa ča i mrtvi su morali poskupet? Tr okol njih baren ni štrapaca nikakovog. Oni leh leže.