Tihana Tomičić

S mjerama – filigranski

Tihana Tomičić

Foto: V. KARUZA

Foto: V. KARUZA

Gotovo da smo na početku onoga što smo mogli zaključivati i na početku pandemije, a to je da je dobra stara karantena i dalje najbolji način suzbijanja širenja bolesti

placeholder


Šetnja Zagrebom u srijedu ujutro: kava na terasi na suncu. Ali terasa je zatvorena jer je jutro prohladno, pa zapravo i nije terasa, a među stolovima nema razmaka, ne sjedi se za svakim drugim stolom, nego je kafić pun kao šipak. Rijeka u isto vrijeme: malo je toplije pa su kafići na rivi već puni, terase su otvorene, ali za stolom za četvero sjedi i po šest ili osam ljudi, bez maski i bez distance.


Otvaranje kafića vratilo je »staro normalno« – ljudi se ponašaju opšteno, kao da koronavirusa i Stožera nikad nije ni bilo. O pogrebu zagrebačkoga gradonačelnika uzalud je i govoriti, to je viša sila, ljude nitko nije mogao spriječiti da dođu i bilo je, kažu, jednokratno. No, kafići su cjelodnevni i višekratni. Svatko od nas popio je jučer bar jednu kavu na suncu, nemojmo se lagati. Kao za vraga, i proljeće je rano stiglo, toplo je i sunce nas zove. Prijatelji ili poslovni suradnici koje dugo nismo vidjeli čekaju nas na starom mjestu. Tko može tome odoljeti?!


No, stvarnost je kao i obično gora i teža od ružičaste slike o ljetu koju si slažemo u glavi. Da bismo živi i zdravi dočekali ljeto, i tada možda potpuno popuštanje mjera kao što primjerice u Velikoj Britaniji planiraju pa su dan solsticija, 21. lipnja, zacrtali kao dan kad bi se mogli održati prvi koncerti po starom, ili normalno sjediti u restoranima, najprije moramo poštovati mjere koje već imamo. A čini se da smo svi zajedno u tome zakazali posljednjih dana. Kao djeca koja su u ruke dobila toliko željenu igračku, svi hrlimo u kafiće i na druženja, kao da nema sutra. S takvim ponašanjem, kako smo krenuli, mogao bi nam ponovo biti bliži novi lockdown nego skidanje maski i potpuno opuštanje.
Nažalost, podaci o broju oboljelih zadnjih dana opet rastu, umjesto da padaju.




Psihološka granica izdržljivosti mjera, koju smo si povezali s početkom proljeća i masovnim cijepljenjem, nažalost ostala je samo – psihološka. Cjepiva još nema dovoljno, cijela Europa je na čekanju, pa tako i Hrvatska, a ideja koju smo stvorili o tome da se s proljećem možemo i opustiti, zapravo je duboko pogrešna. Broj novih sojeva virusa raste, broj oboljelih stagnira ili raste. Dapače, u susjednim zemljama stvari opet izmiču kontroli, kao u Srbiji, koja je međutim među najviše procijepljenim nacijama u Europi, pa je to fenomen sam po sebi. U BiH su mjere bile blage, na skijalištima se živjelo kao nekad, pa se sada suočavaju s novim naglim rastom brojki. Iako Njemačka sinoć razgovara o blagom popuštanju mjera, kod njih su ograničenja ipak mnogo značajnija nego u Hrvatskoj. Italija bilježi neke nove regije »u crvenom«. Češka ima najveći broj hospitaliziranih već dugo vremena, a isto je i u Ukrajini. Istovremeno, velike sile poput SAD-a i Kine imaju dovoljno cjepiva i najavljuju drastično procjepljivanje do ljeta, pa su kod njih brojke pod kontrolom.


U svakom slučaju, svijet je suočen s brojnim novim sojevima virusa, a njihova incidencija toliko je sporadična, uzmu li se u obzir varijable o broju cijepljenih ili pak o razini primijenjenih mjera, da je praktički nemoguće utvrditi vjerojatnost novog vala na nekoj lokaciji. U takvim uvjetima, gotovo da smo na početku onoga što smo mogli zaključivati i na početku pandemije, a to je da je dobra stara karantena i dalje najbolji način suzbijanja širenja bolesti. Ipak, Hrvatska se otvara i relaksira, a pritom nitko ne može jamčiti da već za Uskrs nećemo morati ponovo biti bar dijelom zatvoreni.


Država je tu na čudu – s jedne strane, pred lokalnim izborima smo i ne bi bilo dobro da se situacija pogorša do početka svibnja. Također, kreće turistička predsezona, kakva-takva. A druge strane, samo u proteklom mjesecu država je opet osigurala pola milijarde kuna za potpore poduzetnicima pogođenima koronakrizom.
Ono što se zove kalibriranje mjera, sada poprima razmjere filigranskog podešavanja mjera i odluka.