Bandić, i kako to ne postati...

Riječki timbar Tihane Tomičić

Tihana Tomičić

Vojko Obersnel / Foto S. DRECHSLER

Vojko Obersnel / Foto S. DRECHSLER

»Pokusni kunići« su Autotrolej i Rijeka promet, a koncept je uobičajen – poslovna logistika, dakle administracija, će biti objedinjena u jednu tvrtku, a same usluge i naplata usluga u drugu. Gradonačelnik Obersnel i sam je primijetio da mu okolnosti ne idu na ruku i da holding stvara baš u trenutku kad je u Zagrebu uhićen Milan Bandić



Možda danas nije najsretniji dan za prezentaciju projekta koji je u suštini holding. Neke stvari su se poklopile, ali ovako je komunalni sustav organiziran u većini europskih gradova, priznao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, predstavljajući ovoga tjedna revolucionarnu odluku da se u Rijeci formira holding komunalnih društava i djelatnosti, osnivanjem dviju novih tvrtki – Poslovni sustavi i Rijeka plus, koje će objediniti sve segmente sadašnjeg komunalnog sustava.


   »Pokusni kunići« su Autotrolej i Rijeka promet, a koncept je uobičajen – poslovna logistika, dakle administracija, će biti objedinjena u jednu tvrtku, a same usluge i naplata usluga u drugu. Gradonačelnik Obersnel i sam je primijetio da mu okolnosti ne idu na ruku i da holding stvara baš u trenutku kad je u Zagrebu uhićen Milan Bandić s cijelim vodstvom svoga Holdinga – tvrtke koja je postala sinonim za korupcijsku i nepotističku hobotnicu. To bi se moglo Obersnelu obiti o glavu – odluku o riječkom holdingu sigurno će teže braniti u Gradskom vijeću baš sad, kad je zagrebačka epizoda tako neslavno završila uhićenjima i, generalno, kaljužom.


   Činjenica je da se svaki holding, među ostalim, formira i zbog toga da bi kontrola nad trošenjem novca bila snažnija. Predsjednik skupštine komunalnih društava u pravilu je uvijek gradonačelnik (Bandić je u Zagrebu to većinu vremena bio potpuno sam – jedna osoba), a ovako će i riječki gradonačelnik imati bolji, jednostavniji uvid u kompletno poslovanje svih komunalnih društava, kad se povežu u jedno. Samim time – rast će i njegov utjecaj i moć. Je li mu intencija postati »mali Bandić«, bar u tom segmentu – teško, no sigurno je da će iz oporbe morati odslušati i takve kritike, da si namješta snažniju poziciju nego dosad.




   Druge će se kritike vjerojatno odnositi na poskupljenje, umjesto pojeftinjenja takvog sustava. Naime, nove tvrtke su nužno i novi zaposleni i gradonačelnik je već priznao da će novog zapošljavanja biti. No, stvar bi se ubrzo mogla okrenuti obrnuto – ako se holding doista osniva da se pojeftini ukupni sustav, što mora biti temeljna intencija ovog projekta naprosto zato jer i komunalna poduzeća pojedinačno, a i gradski proračun, grcaju u gubicima, onda je jasno da će smanjivanja broja zaposlenih, u konačnici, morati biti. Ako ništa drugo, broj članova uprava i nadzornih odbora će morati pasti, a i svatko tko zna zbrojiti dva i dva, zna da broj administracije danas u šest komunalnih tvrtki sigurno na kraju neće biti jednak broju zaposlenih u dvije nove tvrtke, pogotovo u Poslovnim sustavima gdje bi jedna tvrtka trebala objediniti svu danas postojeću birokraciju. Tada će kritike sigurno krenuti u drugom smjeru – da Grad otkazuje zaposlene i da nije socijalan. Zato se ide, kako se vidi, na prirodni odljev zaposlenih i poticanje odlaska otpremninama. Koliko će koštati gradski budžet – još ne znamo, ali sigurno je opet riječ o desecima milijuna kuna.


   Ovako velika reorganizacija u ovom ekonomsko-socijalno osjetljivom trenutku zato je vjerojatno samo izraz očaja gradske uprave, čiji su prihodi zadnjih godina toliko pali, a i sam budžet se smanjio s milijardu kuna na sadašnjih oko 800 milijuna, s tendencijom da pada i dalje s reformom poreza na dohodak. Odmah po primjeni novih poreznih stopa očekuje se dodatni pad prihoda od oko 60 milijuna kuna, i u Gradu s razlogom vlada panika kako pokriti sve te »rupe«. Stoga je osmišljen i holding, ma kako nepopularan trenutno bio.


   Neki tvrde i da će u velikim gradovima ići toliko daleko da razvlaste svoje županije donošenjem novoga zakona o velikim gradovima, kako bi zakrpali svoje deficite, koji se za Rijeku procjenjuju na oko 70 milijuna kuna za 2014. godinu, neovisno o spomenutoj poreznoj reformi, dakle prije njezine primjene. Tvrdnja je da su Rijeka i Split trenutno toliko financijski devastirani da im hitno trebaju milijunske injekcije, makar i kroz duboko politizirane i parcijalne izmjene zakona. Oko toga u vladajućem SDP-u traje duboka polemika između vodećih ljudi, a rezultat su među ostalim i ovakva rješenja.


   Koliko će koštati cijela ova gradska reforma, zasad nismo čuli. Pred gradonačelnikom je naporan posao da vijećnicima i javnosti objasni zašto mu trebaju još veće ovlasti, novo administriranje i cijeli taj veliki politički zalogaj, baš u trenucima kad mu proračun ne stoji najbolje.


više vijesti