Prema istraživanju jednog tjednika, Rijeka je opet najskuplji grad za život u Hrvatskoj. Već godinama je tako, primjerice podaci iz 2002. godine pokazuju da su Rijeka i Pula u mrtvoj utrci za prvo mjesto po visini cijena, zatim 2008. godina gura opet Rijeku u prednost, a i u 2012. godini potrošačka košarica bila je najskuplja u Rijeci.
Ovo zadnje istraživanje napravljeno je na bazi svjetske baze podataka o kvaliteti života Numbeo, i tko god želi može provjeriti rezultate sam – samo treba unijeti tražene podatke u određene kategorije proizvoda ili usluga. Radi se o aplikaciji koja komparira podatke za čak 5.275 svjetskih gradova, a zadnji inputi pokazali su da ono što u Zagrebu košta 1.000 kuna u Rijeci stoji 1.018 kuna. To naizgled nije velika razlika, ali ako se usporedi što po kvaliteti života i sadržajima nudi metropola u odnosu na Rijeku, tada je jasno o čemu je riječ. Uz to, usporedba s drugim gradovvima pokazuje da je Rijeka gotovo za trećinu skuplja od Osijeka. Rijeka je prva po visini svih cijena, osim u cijenama najma stana – potrošačke cijene 6 posto su više nego u Zagrebu, a kartica za bus skuplja je skoro 30 posto nego u Zagrebu. Ovdje se mogu dodati i cijene parkinga – osim u elitnim privatnim garažama, one su u Zagrebu bitno niže nego u Rijeci, pa se primjerice u centru Zagreba, na Tuškancu, može parkirati sat vremena za četiri kune, a poslijepodne i navečer za dvije kune, dok je riječka tarifa u centru 10 kuna. Dječji vrtići – i trostruko skuplji u Rijeci nego u Zagrebu.
O cijenama režijskih troškova vjerojatno nema ni smisla govoriti, i vrapci na krovu znaju da nakon slučaja Energo Rijeka šiša sve ostale. Računi od tri ili četiri tisuće kuna za grijanje mjesečno, i to ne samo zimi, ušli su u legendu moderne hrvatske komunalne politike. Ono što u Zagrebu vrijedi 400 kuna, dakle mjesečno grijanje na gradski plin za stan od 50 kvadrata, to u Rijeci vrijedi i do 4.000 kuna. Problem s Energom ni do danas nije riješen, samo je odgođen, i kad se zbroji cijela godina, Rijeka će postati definitivno nepobjediva u natjecanju za najskuplji grad u Hrvatskoj.
Naravno, u svakom od tih istraživanja rezultati variraju, pa je tako neki od gradova najskuplji u odjeći, drugi u cijenama nekretinina, gdje Dubrovnik logično uvijek prednjači, Zagreb u najmu stana što je također logičan rezultat broja studenata i novozaposlenih u glavnom gradu, ali u Rijeci su hrana, režije i prijevoz uvijek najskuplji, a upravo to čini glavne i nužne troškove svakog domaćinstva. Možda karta za kazalište ili nove traperice stvarno nisu uvijek nužno potrebne, no prehrana i stanovanje sigurno jesu, a tu nam premca nema.
Prema tumačenjima stručnjaka, zapravo je razina cijena izravni rezultat ekonomske uspješnosti nekog grada ili regije. Naime, cijene formira tržište i ono što se može ekonomski naplatiti u određenoj regiji, to se i naplati. Zato je Osijek uvijek na dnu svih tablica – kupovna i ekonomska moć je najmanja, pa su i cijene najniže.
No, to očito ne vrijedi za Rijeku. Pokazatelji o ekonomskoj snazi Rijeke jasni su kao dan: broj stanovnika drastično opada, onih neregistriranih što su faktički na radu izvan Rijeke, ali još nisu odjavili prebivalište vjerojatno je na tisuće od Dubaija do Irske, a podaci profestora riječkog Ekonomskog fakulteta govore da je Rijeka sredinom 90-ih imala 88 posto veći BDP od ostatka Hrvatske, a danas svega 13 posto. Doduše, to se odnosilo na bivšu zajednicu općina, a ne na grad u današnjim granicama, ali je indikativno. Uostalom, kao i podatak iz istog istraživanja: analiza razdoblja od 1995. do 2010. godine pokazala je da u Rijeci postoje značajni strukturni problemi i da opada ekonomska aktivnost, što dovodi do nedovoljnog korištenja lokalnih potencijala.Po tempu rasta i razvoja Rijeka je 20 posto iza Primorsko-goranske županije, a 25 posto iza Hrvatske. BDP je u Rijeci u ovom razdoblju porastao 70 posto, a na razini Hrvatske 238 posto i sada je on u Rijeci 11.600 dolara, a u RH nešto iznad 10.000. Dominantna djelatnost u Rijeci je trgovina, koja zapošljava veliki broj niže kvalificirane radne snage i malo sudjeluje u stvaranju dodane vrijednosti, što je jedan od uzroka zaostajanja. Deindustrijalizacijom je došlo do gubitka radnih mjesta, što nije zamijenjeno, kaže se u istraživanju Ekonomskog fakulteta Rijeka koje je publicirano još 2013. godine.
Po svemu ovome, Rijeka bi trebala biti jeftina, jer je ekonomska i kupovna moć drastično pala. No, kad su komunalne cijene u pitanju, jednako kao i riječka tržnica, tu popusta za Riječane nema. Tržište nije faktor koje se tu uvažava, i vjerojatno sve to čini mozaik sve većeg broja odlazaka iz ovog grada.A u gradskoj upravi, koja formira cijene komunalija i režija, i sami to sigurno znaju. Po čemu? Po svojem proračunu koji je u ogromnoj krizi. Možda da se podignu cijene komunalnih usluga?
