Branko Podgornik

Rat može potaknuti novu ekonomsku krizu

Branko Podgornik

REUTERS

REUTERS

Dolijevanje ulja na vatru nije poželjno ne samo zato što to ugrožava životni standard građana, nego i zato što novi gospodarski poremećaji u svijetu uzdrmanom pandemijom mogu potaknuti pad burzi, novu globalnu gospodarsku recesiju i financijsku krizu

placeholder


Jačanje napetosti između Rusije i Zapada, nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio slanje 3.000 vojnika na istočne granice NATO-a kao odgovor na mogući ruski napad na Ukrajinu, pridonijelo je rastu cijena energenata. Nafta je već prekoračila 92 dolara po barelu, a plin je četiri puta skuplji nego prije godinu dana. Mnogi se pitaju kakve će tek cijene energenata biti ako dođe do rata.


To nije nevažno jer su cijene energenata, uz poskupljenje hrane, glavni pogonski motor za rastuću inflaciju koja potkopava životni standard građana i gospodarski oporavak. Inflacija postaje glavno političko pitanje za sve vlade. U SAD-u je visoka inflacija srozala popularnost predsjednika Bidena, a nagrizla je i položaj britanskog premijera Borisa Johnsona. Nije čudno što ta dvojica državnika prednjače u skretanju pažnje javnosti na rastući ruski pritisak na Ukrajinu.


Teško je prognozirati kakvi će biti sljedeći koraci nepredvidivog ruskog predsjednika Vladimira Putina. Uz ukrajinsku granicu Putin primjenjuje demonstraciju sile kako bi svratio pozornost na ruske zahtjeve za prestanak širenja NATO-a na istok, te iznudio od Zapada sigurnosne ustupke. Pokazivanje mišića s obiju strana vjerojatno će još potrajati dok njihovi političari ne počnu prave, ozbiljne pregovore o (novom) europskom sustavu sigurnosti.




Mnogi se nadaju da će napetosti ostati pod kontrolom i da nitko neće prijeći crvenu crtu kakvu je inscenirao američki Bloomberg, koji je u subotu objavio da je Rusija već počela napad na Ukrajinu, pa se potom ispričao zbog lažne vijesti. Da rata neće biti, u to ponajprije vjeruju poslovni krugovi u Europi i SAD-u smatrajući da je posrijedi kontrolirana igra živaca.


Naime, nove sankcije koje su SAD i EU najavili protiv Moskve imale bi teške posljedice ne samo po Rusiju, nego i po one koji su ih nametnuli, posebice Europu, snažno ovisnu o trgovini s istočnim susjedom. Ako se isporuke ruskog plina Europi nastave smanjivati, a u siječnju su opet pale, njegove će cijene nastaviti rasti. SAD zbog ograničenih kapaciteta ne može nadoknaditi Europi plin koji će izgubiti iz Rusije, iako su se američke isporuke EU-u u siječnju, prema CNBC-u, približile ruskima. Ni Katar, kojeg je Biden molio da pomogne Europi u slučaju nevolje, neće moći preusmjeriti svoj plin u EU, jer je više od 90 posto katarskog izvoza plina već zakupljeno dugoročnim ugovorima, poglavito sa zemljama Azije.


Štoviše, u slučaju sankcija prema Rusiji doći će do novih nestašica. Uz manjak plina, prema američkim izvorima, poremetit će se opskrba žitaricama jer je Rusija njihov najveći izvoznik. Rusija je i velik proizvođač rijetkih metala i ostalih sirovina. Može se smanjiti ruski izvoz sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva, dok Europi predstoji proljetna sjetva. Ukratko, rastući sukob Rusije i Zapada dodatno će poskupjeti ne samo energente, nego i hranu – a to su, kako rekosmo, glavni ubrzivači inflacije koja stvara glavobolje gospodarstvu i građanima te potkopava povjerenje u vlasti.


U tom sklopu građani i vlade mogu jedino priželjkivati da se napetosti oko Ukrajine smire i ne pretvore u nepotreban i štetan rat. Prema svemu sudeći, rata neće biti dok god traju javni i tajni kontakti između Washingona, Moskve i europskih prijestolnica. Dok sukobljeni političari razgovaraju, oružje u pravilu šuti.


Očito, dok cijene energenata lete u nebo, svako dolijevanje ulja na vatru sukoba oko Ukrajine samo pogoršava poremećaje na tržištu, uz stvaranje nestašica i ubrzavanje rasta cijena nafte, plina, električne enegije, hrane. Dolijevanje ulja na vatru nije poželjno ne samo zato što to ugrožava životni standard građana, nego i zato što novi gospodarski poremećaji u svijetu uzdrmanom pandemijom mogu potaknuti pad burzi, novu globalnu gospodarsku recesiju i financijsku krizu. O mogućim žrtvama rata i rijeci izbjeglica iz Ukrajine u Europu da i ne govorimo.