Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom kvartalu ove godine za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Veću stopu rasta od nas u EU-u ima samo susjedna Slovenija. Oni su rasli preko osam posto. Tako da smo, eto, konačno po nečemu dobrom na vrhu EU-a. Naravno, Hrvatska ima malo i relativno slabo gospodarstvo koje je sklonije oscilacijama, odnosno prvo velikim padovima, a onda velikom rastu.

Međutim, Hrvatska i njeno gospodarstvo ipak su od početka travnja do kraja lipnja ove godine obavili jako dobar posao. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao sedam posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

U svakom slučaju, to je dobra vijest. Ne dobra, nego izvanredna. Posebno u svjetlu činjenice onoga što nam se predviđa za zimu i sljedeću godinu. Naime, taman kada smo se oporavili od pada gospodarstva uzrokovanog epidemijom korone i počeli gospodarski rasti, dogodila se ruska invazija na Ukrajinu. Koja već polako dovodi do novog udara na gospodarstvo. Ukratko, nikad mira. Stoga je izuzetno bitno da je Hrvatska drugi kvartal odradila ovako dobro i na neki način stvorila rezerve koje bi trebale ublažiti udar što bi mogao uslijediti krajem ove i početkom sljedeće godine.

Još je jedna dobra vijest da su brojke u turizmu također veće nego prošle godine. Neki su pokazatelji bolji čak i od rekordne predkoronaške 2019. godine, kada se još uvijek živjelo po normama i uzancama starog normalnog. Tako da je za očekivati da bi hrvatske gospodarske brojke mogle biti jako dobre i u drugom tromjesečju ove godine. Sezona još traje, vrijeme je dobro, situacija u Ukrajini još uvijek nije poharala novčanike Nijemaca, Austrijanaca, Slovenaca, Talijana i ostalih naših tradicionalnih gostiju. I oni, čini se, troše kao da ne postoji sutra, kada će biti puno gadnije nego sada. Koliko god bio krhka gospodarska biljka, turizam je ove godine dao svoj veliki doprinos poboljšanju stanja javnih financija. Što će biti sljedeće godine, vidjet će se. To nitko ne može predvidjeti. Ali ova će godina definitivno biti jako dobra.

Naravno, ova predstojeća kriza, kao uostalom i sve prethodne, opet će gotovo sigurno razotkriti sve slabosti domaćega gospodarstva. Tijekom svjetske financijske krize 2009. godine hrvatski je gospodarski pad bio dramatičan i trebalo je više od pet godina da se Hrvatska izvuče iz recesije. I pad prve korona godine, 2020., bio je zastrašujućih 8,4 posto. Međutim, ovaj puta Hrvatska je već sljedeće 2021. vratila ono što je u gospodarskom smislu izgubila prethodne godine. Bio je to pomalo iznenađujući, ali svakako jako dobar ishod ove prve faze koronakrize.

Što će biti u sljedećim godinama, teško je predvidjeti. Posebno je gadna činjenica što sada još manje toga ovisi o samoj Hrvatskoj nego što je bilo u svjetskoj financijskoj i koronakrizi. Jer rat u Ukrajini je krajnje nepredvidiv. Može biti gotov za nekoliko mjeseci ako Rusija u tom razdoblju izađe na Dnjepar, a može se valjati godinama, moguće čak i desetljećima.

Stoga se Hrvatska mora dobro pripremiti za nadolazeće godine. Ovaj rast BDP-a svakako jest dobra priprema. Vlada je u financijskom smislu dobro odradila koronakrizu dajući veliku financijsku pomoć iz proračuna kako bi se održala radna mjesta, a samim time i potrošnja, čime je izbjegnut kolaps gospodarstva. Istina, time je povećan javni dug. Ali uloga države u kriznim vremenima i jest da uskoči i pomogne dok realno gospodarstvo samo ne stane na noge.

Vlada je jučer potpisala ugovore u Rijeci za projekt ukupno težak 2,2 milijarde eura, od čega velik dio dolazi iz europskih fondova. Europski novac će također biti bitan za održavanje na površini, što će biti glavni zadatak Vlade u sljedećih nekoliko godina. Osim toga, u prethodnom razdoblju napravljen je dobar posao u stabiliziranju državnih financija, tako da je barem s te strane Hrvatska spremna podnijeti udar koji će uslijediti i koji je na žalost neminovan. U jesen i zimu ulazimo relativno dobro pripremljeni i ostaje nam nadati se da se neće ostvariti baš one najcrnje prognoze o gospodarskim posljedicama rata u Ukrajini. Možda se 2023. ipak dogodi neko čudo.