Uvodnik

Radujmo se dok možemo

Damir Cupać

NL arhiva

NL arhiva

Lijepo je vidjeti da naši radnici u inozemstvu lijepo zarađuju jer su prema podacima HNB-a prihodi gastarbajtera preko 1,3 milijarde eura. Dobro je to, ali nije dobro da sve više građana Hrvatske odlazi u inozemstvo

placeholder


Kada se nanižu crne vijesti jedna na drugu i kada se čovjeku učini da se više ništa dobro ne može dogoditi, za malo optimizma uskoče turistički rezultati. Čisto da se malo nabilda samopouzdanje hrvatskoga društva koje strepi sve više od riječi kao što su inflacija, recesija, smrzavanje. Da ne bi bilo da smo crna rupa na karti Europe, ništa nije bolje ni u drugim europskim zemljama. Europske vlade sve češće i sve dublje zavlače ruke u proračunske džepove kako bi pomogle građanima u prezimljavanju s obzirom na podivljale cijene energenata i inflaciju.


Zato nam se valja radovati podacima Hrvatske narodne banke koja je objavila financijske rezultate u turizmu u prvih pola po mnogočemu rekordne 2022. godine. Valja nam se radovati jer tko zna ili može naslutiti što će se događati s turizmom 2023. godine i hoće li strani gosti imati koji euro za trošenje ili će sve spržiti računi za grijanje.


Možda će u ovo vrijeme dogodine zvučati kao znanstvena fantastika, ali u prvih šest mjeseci 2022. godine inozemni gosti ostavili su u Hrvatskoj preko tri milijarde eura. Kad se taj podatak usporedi s 2021. godinom, ispada da su strani gosti bili široke ruke jer su ostavili dvostruko više novca na lijepom plavom Jadranu. Bankarski i financijski stručnjaci ne dvoje da su dragi nam gosti bili široke ruke jer su im svi prohtjevi bili zakočeni epidemijom pa se ljudi zaželili odmora i provoda. Sitničavi kakvi jesu, financijski stručnjaci su u cijelu računicu ukalkulirali inflatornu varijablu od nešto manje od 15 posto, ali je unatoč tome razloga za zadovoljstvo u turističkom sektoru i te kako bilo. Da ne bi bilo da su Hrvati samo domaćini, pokazuju podaci da su hrvatski građani na putovanja u inozemstvo potrošili oko 600 milijuna eura u prvih šest mjeseci tekuće nam godine. To je dvostruko više nego godinu prije pa bi se moglo reći i da je građanima Hrvatske bilo dosta epidemioloških mjera i korone pa su oni koji mogu odlučili razveseliti sebe nekakvim poticajnim turističkim aranžmanima.




Svakako je najzanimljiviji podatak o dobiti poduzeća koja je isplaćivana stranim vlasnicima. I ti podaci pokazuju da Hrvatska nije jad i bijeda bez ikakve financijske supstance i da se i iz hrvatske kosti dade isisati srčika. Statistika kaže da je u prvih šest mjeseci ove godine stranim vlasnicima isplaćeno preko 850 milijuna eura dividende. To znači da se može i da ne treba strahovati da smo neki tamni vilajet od kojega bježi svaki strani investitor. Ako se unatoč svim administrativnim i poreznim barijerama ipak može zarađivati, jasno je da će strani novac, ako baš ne dođe do nekog gadnog poremećaja, i dalje biti investiran u Hrvatsku. Mnogi bi voljeli da te investicije ne budu samo u uslužnom sektoru, već i u proizvodnom. S razlogom jer su zemlje koje su industrijski jake otpornije na gospodarske nevere, a upravo nam se sprema jedna od najvećih koja bi mogla biti razornija i od one iz 2008. godine od koje smo se oporavljali godinama. Za strana ulaganja bit će poticajan prelazak na euro i ulazak u Schengen pa ne treba dizati kuku i motiku na izvlačenje dividende iz Hrvatske jer su to zakonitosti kapitalizma. Dok se poštuju hrvatski zakoni, a valja se nadati da se poštuju, kada se prebiju prihodi i rashodi, plate porezi, vlasnici imaju pravo uprihodovati dividende.


Lijepo je vidjeti da naši radnici u inozemstvu lijepo zarađuju jer su prema podacima HNB-a prihodi gastarbajtera preko 1,3 milijarde eura. Dobro je to, ali nije dobro da sve više građana Hrvatske odlazi u inozemstvo. No, i to je cijena europskih integracija i zakona ponude i potražnje. Svatko izračuna gdje mu je bolje pa se tamo i uputi.


Ali slute u HNB-u da se nad Hrvatsku nadvijaju crni oblaci nakon što je pretežno vedro vrijeme završilo. Hrvatska bilježi minus u robnoj razmjeni s inozemstvom. Razlog tome su podivljale cijene energenata i sirovina na svjetskom tržištu. S tim da će se negativni trendovi intenzivirati jer ni najhrabriji stručnjaci ne žele davati prognoze koliko će za dva-tri mjeseca koštati gorivo, električna energija ili plin.


Kao što se nitko ne usudi prognozirati kakvo bi moglo biti izvješće HNB-a na istu temu u listopadu 2023. godine. Živimo u ludim vremenima. I dok možemo, radujmo se.