Inače temeljito posvađana vladajuća je koalicija oko nečeg ipak pokazala jedinstvo. S neuvjerljivim opravdanjima najavili su produljenje radnog vijeka i poskupljenje zdravstvene zaštite. Ali za razliku od nekih drugih slučajeva, oko ovog između Mosta i HDZ-a prijepora nema.

Ovdje se od Mosta ne treba previše nadati. Naime, dok je ova stranka zaista herojski odradila INA-u, u slučaju mirovinskog i zdravstvenog sustava Most se slaže sa smanjenjem prava građanima. Dok prijete, i svaka im čast na tome, da će izaći iz koalicije ako se ukine takozvani porezni Uskok, istovremeno kao da nemaju što za reći kada je u pitanju povećanje cijena dopunskog zdravstvenog.

Međutim, nije do kraja nemoguće da protivljenje nekim od gore spomenutih ideja dođe s pomalo neočekivane strane, odnosno iz samog HDZ-a. Da je u stranci moguće napraviti stvari koje su se do jučer činile nemogućim vidljivo je iz onoga što se dogodilo ovoga tjedna u vezi s izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Naime, ideju da se Državna revizija pripusti u središnju banku podržalo je svojim potpisom desetak zastupnika HDZ-a bez konzultacija s vodstvom zastupničkog kluba. Ali i nakon što je vodstvo dalo mig da ne bi bilo loše barem tim zakonskim izmjenama skinuti hitni postupak svi su zastupnici HDZ-a glasovali suprotno.

Istina, lako je moguće sda e ovdje radi tek o maloj konfuziji unutar najjače vladajuće stranke čije je vodstvo čini se više okupirano strateškim investitorima i unutarstranačkim izborima nego onime što se događa u parlamentu.

Ali i u vodstvu HDZ-a mogli bi doći do zaključka da bi im ono što sada najavljuju u zdravstvenom i mirovinskom sustavu itekao moglo štetiti. I tu puno više nego recimo cijela halabuka oko Zlatka Hasanbegovića.

Usprkos svim lošim potezima oko ministra kulture HDZ tu nije puno izgubio, ponajviše zbog histerične reakcije takozvane hrvatske ljevice i samozvanih antifašista koji su mainstream birače iziritirali podjednako kao i Hasanbegović.

Međutim, mirovine, a posebice zdravstvo mogli bi uništiti HDZ-ove šanse na sljedećim parlamentarnim izborima, ma kada oni bili. Ako se u glavama većine birača pojavi uvjerenje da HDZ ovdje odrađuje za banke vlasnike mirovinskih fondova, te za privatne zdravstvene osiguravatelje poraz na sljedećim izborima gotovo je sigurna stvar.

Cijela je priča oko INA-e za prosječnog birača možda i previše apstraktna da bi mogla utjecati na   njegovo odlučivanje, ali datum odlaska u penziju ili poskupljenje liječenja svatko će shvatiti bez imalo problema. Jer će kad tad ove promjene osjetiti izravno na svojoj ili na koži nekog od člana uže obitelji. I jer neće dobiti, jer naprosto ne postoji, valjani odogovor na pitanje zašto će Hrvati nakon 2028. morati raditi do 67., a građani drugih članica EU-a sa sličnim gopodarskim pokazateljima neće.

Neće tu puno pomoći ni prijateljski mediji budući da u vrijeme interneta informacije dolaze s puno više strana nego što je to bio slučaj prije samo desetak godina. Ovdje je velika odgovornost i oporbe i medija kojima je puno lakše baviti se fašističkim i antifašističkim apstrakcijama nego  onime kako bi ova zemlja mogla izgledati nakon četiri godine ako se zaista provede ono što nam pod reformama prodaju Dario Nakić i Nada Šikić.