Nakon što je HDZ prije kojih mjesec dana napustio Zlatko Hasanbegović, ova je stranka ostala bez najpopularnijeg političara s njenog desnog krila. Ovotjednom ostavkom na poziciju ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera bez svog je predstavnika u izvršnoj vlasti ostala i konzervativna struja unutar HDZ-a bliska Katoličkoj crkvi. Moguće je da zbog svog poteza Stier ostane i bez pozicije političkog tajnika HDZ-a na koju je imenovan nakon što je Andrej Plenković postao predsjednik HDZ-a. A to bi pak moguće dovelo u pitanje i njegov daljnji opstanak i ostanak u HDZ-u. Iako Stier nikako nije političar krajnje desnice ipak može omogućiti HDZ-u da dobije i takve glasove.

Ako nakon Hasanbegovića i Stier ispadne iz kombinacije, to bi pak značilo da bi ova stranka na sljedeće parlamentarne izbore, ma kada oni bili, možda mogla izaći bez ijednog kandidata koji bi mogao privući tvrde desne glasove. Pa bi im se lako moglo dogoditi da zbog toga dobiju ozbiljnu konkurenciju na desnoj strani političkog spektra koja bi osvojila dovoljan broj zastupničkih mandata da barem oformi zastupnički klub u Saboru.

Što se tiče nove stranke koju su nedavno osnovali Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih ona bi zasigurno jako dobro prošla da su raspisani prijevremeni parlamentarni izbori koji bi se održali u srpnju ili u rujnu ove godine. Da su njih dvoje popularni među desnom populacijom, pokazali su lokalni izbori u Zagrebu gdje je Esih dobila više glasova od kandidata HDZ-a Drage Prgometa, a njena je lista osvojila čak pet mandata u Gradskoj skupštini.

Još kad se uzme u obzir da Zagreb baš i nije teren gdje desnije stranke dobivaju puno glasova, za očekivati je da bi dvojac Esih – Hasanbegović sigurno solidno prošao u Slavoniji, a posebice u Dalmaciji gdje je uvijek jako plodan teren za desne opcije. Da su parlamentarni izbori održani ove godine, za vjerovati je da bi ova stranka prošla izborni prag u svih deset izbornih jedinica. I da bi bila jedna od važnijih opcija u Saboru, moguće čak i odlučujuća kod formiranje buduće parlamentarne većine.

Međutim, nitko ne zna što će se to točno događati u sljedeće tri i pol godine, kako će politička scena tada izgledati i koje će teme njome dominirati. Osim toga, nije lagano iz ničeg izgrađivati stranku i njenu infrastrukturu koja često može biti odlučujući u tvrdim političkim utakmicama kakva čeka svakoga tko poželi ući u HDZ-ov politički prostor.

Druga moguća desna opcija ostaju trajno i nepovratno posvađani pravaši koji su pred političkim izumiranjem. Istina, nešto nade za pravaše daje pobjeda predsjednika HSP-a Karla Starčevića na izborima za gradonačelnika Gospića. Međutim, ovdje se u prvom redu ipak radi ponajviše o prosvjednom glasovanju građana Gospića kojima je očito dosta načina na koji tim gradom već punih 27 godina vlada HDZ.

Ni Starčević ni HSP nemaju kapacitet biti bilo kakav iole relevantan igrač na političkoj sceni na razini države. Ova stranka koja je nekada u Saboru imala čak osam zastupnika praktički jedva da postoji i definitivno nije u stanju biti bilo kakva točka okupljanja desne opcije.

Isto to vrijedi i za HSP dr. Ante Starčević koja, ponajviše zahvaljujući HDZ-u, ipak nekako uspjela preživjeti ovogodišnje lokalne izbore. Zbog navedenih razloga pred nekom ozbiljnom opcijom koja bi bila desnije od HDZ-a velike su prepreke.

Međutim, stara je maksima da u politici ne postoji vakum, odnosno ako neka stranka napusti neki politički prostor, njega će vrlo brzo popuniti neka druga politička opcija.