Ustavno sudovanje u najvećoj mjeri jest političko sudovanje, rečenica je koju čuje svaki student druge godine prava na početku kolegija Ustavno pravo. Pred onima koji ustavno suduju u bilo kojoj demokratskoj državi često dolaze predmeti koji nemaju izravne veze ni s građanskim ni s kaznenim pravom već sa svjetonazorskim i drugim društvenim pitanjima. Pa je stoga i normalno da politika ima odlučujući utjecaj na one ljude koji će politički sudovati u Hrvatskoj u trajanju od osam godina. Naime, saborski je Odbor za Ustav jučer raspisao javni poziv na osnovu kojeg bi se popunila tri mjesta u Ustavnom sudu koja će biti upražnjena ove godine nakon što osmogodišnji mandat istekne Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Antunu Palariću.

Za izbor nekog ustavnog suca potreban je široki dogovor glavnih političkih aktera budući da u skladu s ustavnim promjenama za izbor suca treba najmanje 101 od mogućih 151 zastupničkih glasova. Stoga je nužno suglasje s jedne strane HDZ-a, s druge SDP-a i HNS-a, a ne bi bilo loše da se dogovor postigne i s Mostom. Iako mediji najčešće takve dogovore proglašavaju političkom trgovinom takav je proces nužan ako se želi da Ustavnisud normalno funkcionira sa svim predviđenim članovima.

Međutim, opet nije svejedno u što će se izroditi taj politički dogovor. Otkako Ustavnisud postoji bilo je više imenovanja koja su za sobom ostavila gorak okus u ustima. Bili su izabrani ljudi koji po svojim stručnim, ali i ljudskim kvalitetama nisu ni na koji razumljiv način zaslužili ovako uglednu funkciju. Stoga bi politički igrači itekako trebali paziti koga će će ovaj puta predložiti.

Osim toga, ne bi bilo loše da proces izbora novih ustavnih sudaca posluži i kao povod za javnu i stručnu raspravu oko ovlasti i djelokruga rada Ustavnog suda. On je naime kroz praksu praktički postao četvrta razina kaznenog sudovanja čime je izravno utjecao na neke od najkompleksnijih kaznenih postupaka u Hrvatskoj.

Prošle godine kada je gorjelo pod petama vladajući i oporba su se na kraju ipak nekako dogovorili i zaobišavši Most uspjeli izglasati novih deset sudaca Ustavnog suda kojem je u suprotnom prijetila potpuna blokada rada. Sada takvog presinga nema pa se lako može dogoditi da se nova tri suca ipak ne izaberu do kraja godine. I bez njih Ustavnisud ima kvorum pa bi mogao raditi i bez da se oni izaberu. Usto Ustavni zakon dopušta da ustavni sudac može nastaviti raditi još šest mjeseci nakon što mu istekne mandat. Povrh svega toga, HDZ si teško može dopustiti da prije lokalnih izbora izabere ustavne suce na način da se potpuno ignorira Most. To bi naime ovoj stranci dalo dodatne argumente s kojima su njihovi viđeniji dužnosnici već ionako počeli napadati HDZ-ove kandidate u južnim dalmatinskim županijama.

Tako da je za očekivati da od izbora nova tri ustavna suca neće biti ništa do ljetne saborske stanke, a moguće i kasnije. A što pak daje dovoljno vremena da glavni politički akteri pokušaju pronaći rješenje koje bi s jedne strane jamčilo da će se ustavnisud popuniti, a s druge da oni koji će zasjesti na tri upražnjene fotelje neće za sobom vući repove koji bi u pitanje mogli dovesti rad cijele ove institucije.