Kanoćal

Promjenom do istoga

Damir Cupać

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Osmišljen je narativ o racionalizaciji i efikasnosti za izborne potrebe, a u praksi će se teško nešto promijeniti

placeholder


Kada završe parlamentarni izbori i kada premijer dobije mandat od predsjednika, sastavlja se nova državna vlast i u pravilu se ide u rekonstrukciju ministarstava. Budući da svaki premijer obećava da je sada jedinstvena prilika da učini državnu vlast efikasnijom i racionalnijom. Pa se onda prekrajaju ministarstva na način da se broj smanji, ali u načelu sve ostaje isto.


Sličan scenarij događa se u Rijeci nakon što je bivši gradonačelnik Vojko Obersnel, nakon što je odradio više od 20 godina kao prvi čovjek Korza 16, otišao u mirovinu, a izbore je dobio njegov dugogodišnji zamjenik Marko Filipović. I on je u kampanji obećao efikasniju i racionalniju gradsku upravu, iako se politički predznak riječke lokalne vlasti nije promijenio. Razlika je u tome što je na državnoj razini samorazumljivo da novi premijer ima pravo postaviti svoje ministre kako bi onda provodio obećane javne politike. Iako su na lokalnoj razini uvedeni neposredni izbori za izvršnu vlast, čelnici županija, gradova i općina nemaju tu mogućnost. Zakonodavac je svojevremeno izmijenio odredbu da se pročelnici kao lokalni ministri biraju svake četiri godine, što je bilo i te kako dobro rješenje, i odredio je da se oni nakon što budu izabrani na javnom natječaju zapošljavanju na neodređeno vrijeme. To znači da, osim ako ne počine neko kazneno djelo zbog kojega im se sudi i na kraju pravomoćno presudi, oni ostaju na tom radnom mjestu do penzije. Ili ako zbog osobnih razloga sami ne odstupe. Na taj način je čelnicima regionalne i lokalne vlasti smanjen manevarski prostor kada je riječ o postavljanju ljudi od povjerenja koji provode javne politike koje su izborni pobjednici ponudili biračima na izborima.


To je upravni kontekst koji je ograničavajući i za riječkog gradonačelnika Marka Filipovića i za sve njegove kolegice i kolege na regionalnoj i lokalnoj razini. A Filipović je odlučio tome doskočiti i ipak krenuti u obećanu reorganizaciju gradske uprave kako bi ona postala efikasnija i racionalnija. Odnosno, cilj mu je da manje ljudi radi više posla pa je broj ukupno zaposlenih smanjen, a broj lokalnih ministara, pročelnika, smanjen je s 15 na 10. Prema do sada dostupnim informacijama, pristiglo je 27 prijava na javni natječaj za 10 pročelničkih mjesta. Kada je riječ o pojedinim resorima, riječki gradonačelnik neće imati nikakvu mogućnost izbora, budući da je za pojedina pročelnička mjesta pristigla samo jedna prijava. Filipović je upozoravao da je teško očekivati da će se kvalitetni ljudi javljati za odgovorna mjesta u gradskoj upravi jer su plaće nekonkurentne, a posao javan, što je i te kako demotivirajuće. Pa su plaće gradske uprave povećane.




Rezultat je da su prijavama pokrivena sva pročelnička mjesta, ali je rezultat isto tako da će se malo toga promijeniti u odnosu na postojeće stanje jer će većina privremenih pročelnika biti izabrana. Sam natječaj kontroverzan je zbog toga što se za pojedina pročelnička mjesta tražio uvjet poznavanja engleskog jezika, a za neka nije. Postavlja se opravdano i logično pitanje nije li na taj način pripreman teren da se izaberu postojeći pročelnici. Budući da odgovora na to pitanje iz gradske uprave i od riječkoga gradonačelnika nema, potpuno je legitimno konstatirati da se na taj način pogodovalo kandidatima koje gradonačelnik želi. Budući da za dva pročelnička mjesta privremene pročelnice nisu poslale prijavu, jasno je da će na ta dva radna mjesta doći novi ljudi. Jedno od njih je megaodjel za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade. U protekle dvije godine Filipovićeveg mandata upravo je politički akcent bačen na odgoj i obrazovanje.


Bit će zanimljivo po okončanju natječaja vidjeti tko će biti izabran na to radno mjesto. Jer, riječka gradska vlast proteklih se mandata trudi ne favorizirati stranačke kandidate. Bilo je toga, ali iznimno. Od postojećih privremenih pročelnika jedino je Jana Sertić izabrana s tadašnjom stranačkom iskaznicom HNS-a. Tko će i hoće li uopće novoizabrani pročelnici imati stranačku iskaznicu, teško je reći jer se imena kandidata koji su se javili po zakonu ne smiju objaviti. No, kako god završio natječaj, tko god bio izabran, bit će kako je bilo i do sada. Osmišljen je, kao što je to uvijek na državnoj razini, narativ o racionalizaciji i efikasnosti za izborne potrebe, a u praksi će se teško nešto promijeniti. Osim ako Rijeka ne postane Pula, u kojoj pročelnici sami odlaze jer ne žele više surađivati s aktualnim gradonačelnikom Filipom Zoričićem. No, teško je vjerovati da će Korzo 16 postati Forum. Za to je potrebna promjena političkog predznaka riječke vlasti.


 


 


Piše Damir CUPAĆ