Ne smijemo zaboraviti da smo na početku vjerojatno najveće energetske krize koju pamti naša generacija, upozorio je premijer Andrej Plenković proteklog vikenda, dok je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podsjetila kako je rat na Bliskom istoku stvorio jedan od najvećih poremećaja u opskrbi u povijesti svjetskog tržišta.

Premijer je ujedno najavio intervenciju Vlade jer je cijena barela sirove nafte odavno probila sve psihološke granice, tako da je novi val inflacije neizbježan. To znači da će Vlada morati nastaviti s mjerama ublažavanja inflatornog udara na građane, odnosno s paketima mjera pomoći, a zadnji, deveti paket iz rujna prošle godine završava upravo krajem ožujka. Vlada će tako morati nastaviti s državnim intervencijama i ograničenjima baš u vrijeme kada se planirao postupan izlazak iz mjera subvencija, s obzirom na to da je Europa, do izbijanja rata s Iranom, imala uglavnom riješenu opskrbu energentima, zima polako završava, a s njom i sezona grijanja, a čak su i cijene hrane u Hrvatskoj od lanjskog kolovoza počele usporavati i sve je signaliziralo da će se situacija konačno, prvi put od izbijanja rata u Ukrajini, vratiti na normalu. A onda su zadnjeg dana veljače Izrael i Sjedinjene Države odlučili napasti Iran i u svega dva tjedna svijet se okrenuo naglavačke, Europa se našla pred novom energetskom krizom, toliko ozbiljnom da su neke zemlje počele uvoditi ograničenja točenja goriva, a slovenska vlada čak angažirala vojsku za potrebe opskrbe naftnim derivatima.

Nije aktualno pitanje hoće li doći do novog inflatornog udara, nego koliko će iznositi stopa povišene inflacije. Sumorne prognoze su već počele. Hrvatska narodna banka je u petak kasno poslijepodne objavila proljetne makroekonomske projekcije prema kojima će inflacija u ovoj godini sigurno ubrzati zbog »očekivanog prelijevanja snažnog poskupljenja sirove nafte na globalnom tržištu na maloprodajne cijene naftnih derivata«. No, HNB je razradio i »izrazito nepovoljan scenarij« posljedica rata na Bliskom istoku prema kojemu bi inflacija ove godine mogla ubrzati na čak 7 posto, a u 2027. malo usporiti na i dalje previsokih 5,8 posto. Središnja banka izrazito nepovoljan scenarij temelji na eksalaciji sukoba koji bi cijenu barela nafte podigao do 150 dolara, a cijenu plina na više od 100 eura po megavatsatu u drugom tromjesječju ove godine. Goran Buturac sa zagrebačkog Ekonomskog instituta u novoj analizi podsjeća da rast cijena dovodi do pada realnih plaća i posljedično pada kupovne moći sektora stanovništva, što se u konačnici može odraziti na pad potražnje i shodno tome vrijednosti proizvodnje, odnosno realnog BDP-a. Na to je upozorio i HNB. Prema njihovim projekcijama, osim usporenijeg rasta gospodarstva možemo očekivati i izraženije usporavanje zapošljavanja i plaća jer ćemo zbog viših stopa inflacije imati manje dohotka na raspolaganju kojeg će »pojesti« visoke cijene.

Budući da se cijene ne ponašaju po principu opruge, tj. teško se vraćaju na staro kad se jednom »rastegnu«, Buturac navodi da čak i ako odmah prestane sukob u Perzijskom zaljevu, cijene hrane će ostati povišene, odnosno teško je očekivati da će se u kratkom roku vratiti na prijašnje razine.

Cijene hrane bit će povišene i zbog velikog rasta cijena gnojiva, također uzrokovanog sukobom na Bliskom istoku, izvozne cijene gnojiva s Bliskog istoka porasle su čak 40 posto, a tankeri za prijevoz gnojiva gomilaju se u Perzijskom zaljevu, ističe Buturac i prognozira da bi se cijene gnojiva na bazi dušika mogle i udvostručiti ako se rat nastavi. Upozorava da smanjena upotreba gnojiva zbog visokih nabavnih cijena može rezultirati manjim prinosima poljoprivrednih kultura što bi uz klimatske promjene dodatno moglo prouzročiti ograničenje ponude hrane i pridonijeti novom valu poskupljenja na svjetskim tržištima. Ako se rat nastavi, ući ćemo u novu recesiju, prvu nakon 2009. godine koju je uzrokovala svjetska financijska kriza, a iz koje smo izašli tek 2015., među posljednjima u Europi. Stoga se kao jedna od protumjera predlaže rast plaća, no prostora u proračunu za rast plaća u javnom sektoru više nema, a plaće u privatnom sektoru su ionako rasle puževim korakom.