Donosimo pregled tjedna iz pera naše kolumnistice Tihane Tomičić.

SUBOTA 29. SIJEČNJA Željo moja, tugo moja

Žestoko, kako samo on zna, predsjednik Zoran Milanović ni vikendom ne miruje nego kao maljem udara po svojim političkim protivnicima iz HDZ-a. Iako bi odlazak u Sisak na hokejašku utakmicu trebao, valjda, biti laganini izlet za njega i njegove suradnike, on upravo vikend, dakle dane kad je manje udarnih vijesti, koristi kako bi zauzeo sav medijski prostor za napad na Vladu – ovoga puta oko premijerova suradnika Zvonimira Frke Petešića, za kojega su mediji iskopali da osim problema s korištenjem državnog stana još i bez naknade koristi podrum i garažu. Pa im Milanović poručuje: »E sad se vratimo na ovu bandu jer druga riječ ne postoji u Hrvatskom jeziku. Što rade u nekretninama?

Tretiraju ih kao da su njihove. Možda Nataschu Kampusch drže u podrumu«. Kao i obično – duhovito, ali puno previše pretjerano.

Tijekom tjedna premijer Andrej Plenković vratio mu je riječima da je možda baš on dio »bande«, zgrožen takvom retorikom, a sve je eskaliralo sredinom tjedna kad je Milanović otvoreno pozvao na rušenje Vlade, sve zbog slučaja Frka i političko-medijskih konsekvenci toga slučaja.

No, Plenkovićeva većina je stabilna, dapače mogao bi je svojom rukom uskoro podebljati i suverenist Hrvoje Zekanović, pa Milanovićev poziv na rušenje izvršne vlasti zvuče otprilike kao onaj stari hit: »Željo moja, tugo moja«.

NEDJELJA 30. SIJEČNJA Eventualna koalicija

Eventualna suradnja opozicijskih lokalnih čelnika mogla bi biti zametak neke šire oporbene suradnje koja bi u perspektivi mogla postati ozbiljnija alternativa HDZ-u. Zapravo, to je jedini način da oporba do ičega dođe, a jedan od prvih koraka u tom smjeru napravljen je kad je u nedjelju splitski gradonačelnik Ivica Puljak u Rijeci razgovarao s Markom Filipovićem, da bi potom otišao u Pulu na susret s Filipom Zoričićem, a budući da SDP već surađuje s Možemo! u Zagrebu gdje čine zajedničku koaliciju, krug je praktički već zatvoren. Zasad oporba surađuje na konkretnim temama decentralizacije, no popis tih agendi može postati širi, a kroz naredne dvije godine, do redovnih izbora za Sabor, i malo čvršća struktura neke buduće oporbene koalicije.

Sve se za riječkog gradonačelnika zbiva međutim u sjeni ogromnih problema u kojima se nalaze ovdašnja riječka komunalna i gradska društva. Ostavština je to »starog ritma grada« kad su se novci nemilice trošili kao da kasu vode pijani milijarderi, a rezultat: tete u vrtiću idu u štrajk, Autotrolej nema vozača, karte drastično poskupljuju čak i penzionerima, a i Vodovod i kanalizacija je na rubu štrajka.

Mogu li loše vođene lokalne sredine biti izvor alternative HDZ-u na državnim izborima? Imaju točno dvije godine da to dokažu, jer dotad će se već vidjeti jesu li sposobni izvući svoje gradove iz krize i možda tek tada zajedno pobijediti HDZ.

PONEDJELJAK 31. SIJEČNJA Lijepi »ulet« Milanoviću

Ljepši »ulet« za sve teze koje iznosi predsjednik Milanović, a dosad mu je možda nekad i nedostajalo argumenata za napade na izvršnu vlast, on nije mogao imati od ovotjednih izjava zviždačice Maje Đerek koje je ona dala institucijama kao bivša zaposlenica sustava koju upravlja državnim nekretninama. Đerek je rekla sve što je Milanović želio čuti, a to je da su u sumnjive poslove involvirani ne samo Milanovićev omiljeni lik Mario Banožić, ministar obrane, i već spomenuti Frka Petešić, nego i glavni tajnik HDZ-a i još jedan Plenkovićev intimus, Krunoslav Katičić. Radi se o navodnim urgiranjima za upravljanje državnim prostorima, a nakon ovog istupa Maje Đerek sve hrvatske afere iz ovoga tjedna multiplicirane su na n-tu. Plenković to naziva harangom, a Banožić tu osobu »zviždaljkom«.
Toliko se toga iznosi u javnost da publika to vjerojatno više ne može pratiti. Zasad, puno vike nizašto.

UTORAK 1. VELJAČE Kolega Johnson is in da’club

Koliko god nam naša unutarnja politika bila zanimljiva, ni svjetska scena nije ovih dana ništa manje kaotična. Dapače. Na vratima smo globalnog sukoba ako Rusija napadne Ukrajinu, u to ime Amerikanci su već u Jadranu na vojnoj vježbi sa svojim nosačem aviona Harry S. Trumanom, a šalju i oko tri tisuće svojih vojnika u zemlje koje graniče sa Ukrajinom na sjeveroistoku Europe.

Istovremeno, u BiH su pregovori o izbornoj reformi propali i službeno, a to znači da će, dakle, sve ostati isto pa će reprezentativnost dijela građana, u prijevodu – Hrvata, i dalje ostati preslaba. Međunarodni predstavnici, direktorica za Zapadni Balkan pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst i specijalni izaslanik SAD za izbornu reformu Matthew Palmer, praktički su digli ruke, a uskoro dižu i sidro s brdovitog Balkana, na kojem pomaci očito nikome ne trebaju.

Hit tjedna je i politička debata u Velikoj Britaniji, gdje mandat premijera Borisa Johnsona visi o niti nakon što je otkriveno da je, ne jednom, u lockdownu kršio mjere i organizirao zabave, ili na njima boravio. Slatko podsjećanje na to koliko je brzo kod nas ishlapila afera s klubom u Slovenskoj 9, gdje se u lockdownu gostio čak i sam predsjednik Republike i razni ministri, bez apsolutno ikakve političke posljedice zbog toga. U Britaniji će zbog toga premijer i vlada pasti, u Hrvatskoj nikome ni dlaka s glave.

SRIJEDA 2. VELJAČE Opet kriza kuca

Ono što će realno biti najvećim problemom za građane Hrvatske u 2022. godini nisu sva ova politička prepucavanja, nego plinska kriza koja nas uskoro čeka. Plina moguće neće biti dovoljno, ako bude zatvoren Sjeverni tok, a i bez toga cijene će enormno rasti, čak 42 posto. Lokalne sredine imaju lokalne prilike, pa se spominje da bi cijena u Zagrebu mogla porasti čak 70 posto, no svejedno, vrijedni su novinari izračunali da čak i u tome slučaju riječki plin i dalje ostaje najskuplji plin u državi, na što i ministar Zdravko Marić upozorava – čak ako u ovoj 2022. bude baš tu zabilježeno i najmanje poskupljenje. Rijeka ima »zalihu« prevelike cijene plina, i ostaje rekorder, mada bi cijene mogle nominalno padati ako bude padao PDV.

Rješenje je opet u intervenciji Vlade, a građani dobro znaju da će, uza sve to, najesen doista biti u teškoj ekonomskoj situaciji. Uz rast cijene plina, rast će i cijene svih ostalih proizvoda. Kriza je opasno zakucala na vrata.

ČETVRTAK 3. VELJAČE Tragičan broj necijepljenih

To da omikron polako slabi, slaba je nada za oboljele od drugih bolesti u Hrvatskoj. Rasprava u Saboru, na Odboru za zdravstvo, pokazala je da su se s koronakrizom liste čekanja, čak i za onkološke bolesnike, ponovno maksimalno produžile. Onkološki pacijenti zračenje čekaju po šest mjeseci, a u nekim dijelovima Hrvatske, u Istri primjerice, na dječjeg psihologa treba čekati i po godinu dana. Posljedice pandemije liječit ćemo godinama u brojkama prerano umrlih i od drugih bolesti.

Kad je sam omikron u pitanju, on za cijepljene osobe jest slabijih simptoma, no broj umrlih i dalje je iznimno visok. Gotovo da smo prestali brojati, ali i ovoga četvrtka broj preminulih bio je gotovo 50. I ova tema, stoga, ostaje na stolu punopravno, kao i dosad. Pandemija još nije prošla, a tragično zvuči vijest da se primjerice u Zagrebu ukidaju cijepni punktovi jer jednostavno više nema onih koji žele primiti vakcinu.

Tko je kriv za hrvatske statistike o broju umrlih – vlast, ili antivakseri sami? Odgovor je samorazumljiv.

PETAK 4. VELJAČE Tesla i Gundulić – euro za budućnost

Tjedan završavamo lijepom viješću – Nacionalno vijeće za euro predstavilo je izgled budućih kovanica eura, koje su kreirali mladi i inventivni ljudi, predstavljeni u petak u Zagrebu. To su osobe rođene 90-ih godina prošlog stoljeća, mladi kreativci koji su se javili na natječaj HNB-a i osmislili doista originalne i estestki zanimljive kovanice eura, kojima će EU proslaviti ulazak Hrvatske u eurozonu. Impresivno je na europskoj valuti vidjeti natpis »Hrvatska«, i to na hrvatskom jeziku, te stihove Gundulićeve lijepe i slatke slobode na obodu kovanica.

Vidjelo se na tim mladim ljudima koliko su ponosni što su baš njihovi radovi izabrani na natječaju koji je bio anoniman, kao što je bilo lijepo vidjeti i da su se već pri prvom upoznavanju »skompali«, kao kreatori jednog novog, globalnog i opipljivog hrvatskog proizvoda.

Posebna je vrijednost i kreacija Nikole Tesle na jednoj od kovanica, čime je Hrvatska pokazala da, bez obzira na neke pomalo patetične političke polemike, zna cijeniti sve najbolje što je u prošlosti imala i stvorila.