Razmišljam da na ovoj stranici uvedem stalnu podrubriku »Užas hrvatskog pravosuđa«. Materijala ima koliko te volja. Sad je, evo, završena glavna rasprava protiv dvojice 22-godišnjaka iz Kaštela koji su 20 godišnjeg poznanika oteli, ispucali u njega 11 metaka i onda ga krvavoga bacili u duboki, suhi bunar na pustopoljini. Nakon 12 sati, zapomaganje žrtve čuo je muškarac koji je šetao psa i tako je spašen zamalo izgubljeni život.
Čekam presudu suca splitskog Županijskog suda Slavka Lozine, koji je u karijeri nakupio dosta skandala, jedan od novijih je njegovo obrazloženje u sudnici da davanje novca cariniku nije mito, nego uvriježeni narodni običaj. I evo je. Zločincima koji pukim slučajem nisu ostvarili svoj očigledni naum: po pet godina zatvora. Lozina ih je kaznio najmanjom dopuštenom kaznom, raspon je od pet do 20 godina. I to nakon što je jasno obrazložio da su svoj svirepi pohod izvršili »s ciljem da usmrte« žrtvu te da mladić »ne bi preživio pokušaj ubojstva« da ga, samim čudom, nije spasio prolaznik.
Kako bi opravdao svoju neshvatljivu odluku, sudac Lozina prihvatio je u korist optuženika svu silu olakotnih okolnosti. Umanjio im je kaznu jer su priznali zločin i »tako skratili postupak«, rekli da im je žao i jer dolaze iz problemima opterećenih obitelji. A premda su na suđenju odbijali išta govoriti, pa je čak i motiv njihovog mahnitanja ostao nepoznat, Lozina ih je pohvalio da su bili vrlo »kooperativni«. Nakon oslobađanja Horvatinčića u Šibeniku, niz užasa se nastavlja. Povodom njegovog slučaja, Udruga sudaca je uvrijeđeno proručila javnosti kako nije korektno generalizirati i blatiti cijeli sudski sustav »zbog jedne presude«. Složili bismo se da je jedna, ali emitiraju ih na bacanje.
UTORAKVodoinstalater u knjižnicu, Ivan Tepeš u Maticu iseljenika
Pored gomile nezaposlenih profesora komparativne ili hrvatske književnosti i sličnih zanimanja, u Slunju nisu mogli naći prikladnu osobu za ravnateljsko mjesto u javnoj gradskoj knjižnici i čitaonici pa su postavili – vodoinstalatera Ivicu Požegu. Nisu imali nikoga drugoga samo navodno, jer na natječaje su im se javljali kandidati adekvatno obrazovani za rad s knjigama i čitalačkom publikom. Ali nikoga od tih nisu zaposlili jer nisu imali traženih »pet godina iskustva na radnom mjestu ravnatelja«. Vodoinstaler nadaren za literaturu je HDZ-ovac, vojni umirovljenik i dogradonačelnik Slunja. On će katalogizirati knjige, organizirati književne večeri za djecu i odrasle i pratiti književnu produkciju. Gradonačelnik Jure Katić, također iz HDZ-a, hvali ga na sva usta i tvrdi da je njegovo imenovanje bilo najpraktičnije rješenje dok ne nađu nekoga tko će imati tih presudnih »pet godina iskustva na mjestu ravnatelja«. Ili dok se ne pojavi netko s iskaznicom HDZ-a. Ako si član prave stranke, fućkaš fakultet, dovoljno ti je da se znaš potpisati.
A poznato je kako se Plenkovićeva ekipa očinski brine za svoje ljude. U karitativnu kombinaciju karijernog zbirinjavanja po političkoj liniji upao je i bivši HDZ-ov koalicijski partner Ivan Tepeš, tada predsjednik HSP-a AS i Karamarkov potpredsjednik Sabora. Taman kad mu je, kao bivšem dužnosniku, isteklo pravo na 6+6 saborskih plaća, HDZ ga je uglavio u Maticu iseljenika. Tepeš je sada zamjenik ravnatelja Matice, javne ustanove koju financiraju hrvatski porezni obveznici. Pričalo se da ga čeka mjesto ravnatelja, ali to mu je zasad izmaklo. Novinari su pitali kolika će mu biti plaća, ali njegov šef, ravnatelj Mijo Marić, odbio im je dati tu povjerljivu informaciju. Naš novac, njihove tajne.
SRIJEDAŠeks bi uveo jednostranačje, ali ne smije reći
Osim što nam je prenio kako smatra da je lex Agrokor »jedan od grandioznih uspjeha Andreja Plenkovića«, član Predsjednišva HDZ-a Vladimir Šeks u intervjuu Globusu dao nam je na znanje i to da mu se sadašnji razmjerni izborni sustav više ne sviđa.
Autor izbornog inženjeringa iz devedesetih sada zaziva korjenitu redakturu. Ne dopada mu se, čini se, što njegova stranka više nije kadra osvojiti izbore premoćnom većinom. Pojavile su se, kaže s neodobravanjem, neke protestne i populističke stranke, poput Mosta i Živog zida. One otimaju glasove birača, ulaze u Sabor i lokalna predstavnička tijela i moraš ih tamo trpjeti. Politička većinu je teško skupiti jer takve stranke »koje imaju malu reprezentativnost« kvare velikima idilu neometanog velikima, implicira Šeks. S njima se mora koalirati jer relativnim pobjednicima fali ruku, one ucjenjuju i gnjave. Vlade postaju nestabilne i svaki čas se mogu srušiti. Zato bi Šeks sada preokrenuo izborno zakonodavstvo i uveo dvostranačje.
To bi se moralo »pročistiti«, kaže, udariti barijeru izbornog praga od sedam posto umjesto pet, pa da vidimo tko će ući. Hrvatskoj sada trebaju samo dvije stranke, a može se, eventualno, pustiti još jednu pa da dvije glavne opcije imaju s kime koalirati. Prijeizborne koalicije treba zabraniti, a dijaspori vratiti 12 garantiranih mandata. Šeksove pozne reformatorske ideje direktno su okrenute protiv raspoloženja hrvatskih građana koji se traže s novim strankama i nezavisnim listama upravo zato jer su velikima duboko razočarani. Podsjećamo Šeksa da je najpopularniji političar u Hrvatskoj – Nitko. Šeksova »stabilnost« vlasti najlakše bi postigla kad bi se oktroirao jednostranački sustav. Pa što odmah ne kaže, nego nas vrti oko vruće kaše?
ČETVRTAKBomba iz Agrokora
Ledena gruda zakotrljala se niz padinu i više ne znaš gdje će se zaustaviti. Iako svaki dan iscuri ponešto o suspektnoj Vladinoj operaciji Agrokor, sadržaj Ramljakovog ugovora s roll-up kreditorima odjeknuo je kao bomba.
Američki lešinarski fond Knighthead i skupina vjerovnika propale Todorićeve korporacije, koja je s Vladinim povjerenikom dogovorila roll up kredite, ishodili su od Ramljaka priznavanje prava kakva im ne bi dala nijedna suvisla država. Vlada ne smije smijeniti ni vlastitog povjerenika, ni konzultantsku kuću Alix Partners koju je on angažirao kao savjetnika za restrukturiranje. Ako to učini, to će se smatrati povredom ugovora o kreditiranju i zajmodavci imaju pravo aktivirati momentalnu naplatu kompletnog kredita od 1,06 milijardi eura. Oni, a ne hrvatska Vlada, odlučuju o nagodbi, isplatama i restrukturiranju Agrokora. Na njih su već uknjižene sve preostale nekretnine Agrokora uključujući i žigove kompanije. A Ramljak je pristao i na zahtjev da se mogući sporovi s hrvatskom stranom vode isključivo po anglosaksonskom pravu, na sudovima u Londonu i Washingtonu, a ne u Hrvatskoj i po našem zakonodavstvu. Zato se moraš pitati za koga uistinu radi Ramljak? Čiji je on povjerenik? Upravo je smiješno slušati kako Plenković i kompletan vrh HDZ-a trube kako se opasnost napuhuje i kako su naši zakoni iznad svakog ugovora. Jer nisu. Ako se u SAD-u ili u Velikoj Britaniji zbog Agrokora povede parnica protiv Hrvatske, sudovi će suditi na temelju ugovora koga je potpisao Vladin povjerenik. Dok o Agrokoru sve odluke donose Knighthead i ostali, ruski Sberbank, najveći pojedinačni kreditor koja nije ušao u roll up, podiže tužbe da naplati svoje potraživanje tereteći državu. Sve je manje dileme oko toga tko će platiti štetu na kraju. Pa porezni obveznici jer nema tko drugi.
PETAKPošto Ina?
Uskoro će godišnjica najave premijera Plenkovića da će Vlada otkupiti MOL-ov dio Ine i vratiti je u vlasništvo hrvatske države. Obećanje je palo na Badnjak, kada je stigla informacija da je Arbitražni sud u Ženevi odbacio hrvatsku tužbu protiv MOL-a kojom se željelo dokazati da je Ina prodana u kontekstu mita koji je tadašnji premijer Ivo Sanader primio od predsjednika Uprave MOL-a Zolta Hernadija.
– Vlada se snažno protivi odluci Arbitražnog suda i raspolažemo svim opcijama da osporimo njihovu odluku – komentirao je Plenković hladan tuš iz Ženeve. Vlada je u veljači poslala žalbu.
Vijest o nacionalizaciji Ine neko se vrijeme krčkala u medijima, nabadalo se kako će se novac skupiti privatizacijom HEP-a, pa uz pomoć novog strateškog partnera.– Mi očekujemo da će proces otkupa trajati oko godinu dana – izjavio je tada Plenković. A onda je priča zaboravljena. Sada je švicarski Savezni sud odbio i žalbu na lani izgubljenu arbitražnu presudu za Inu, a Vlada mora podmiriti troškove postupka. Novinari su tim povodom podsjetili Plenkovića na njegovo lanjsko obećanje o otkupu Ine. Tražimo savjetnika, rekao je premijer, kao da je Badnjak bio prekjučer.
