Ako Vlada zaista pronađe način konkretnijeg rasterećenja plaća i time podeblja novčanike građanima, to bi zaista bio solidan adut za izlazak na birališta. Velika većina njih to bi svakako honorirala u onom trenutku kada će zaokruživati određenu izbornu listu. Birači se ne bi puno premišljali ako bi im plaće porasle. Ne bi morale osjetno, ali bi morale na način da to bude zamjetljivo. Koji bi postotak bio osjetan, a koji samo zamjetljiv, teško je reći. To će odlučiti sami građani. Jer ovdje je ključno pitanje kolika je ta razina povećanja na koje bi ljudi mogli reagirati tako da se dio njih na izborima odluči zaokružiti vladajuću stranku. Ako bi to povećanje bilo samo simbolično, ali ne i toliko značajno da bi ga građani mogli osjetiti kao poboljšicu za njihov svakodnevni život, onda se to ne bi osjetilo na biralištima.

Pri donošenju odluke Vlada mora jako paziti da ne našteti mirovinskom sustavu. Jer bit će svakako pitanja kako je ista Vlada prije nekoliko godina željela produžiti radni vijek zbog manjka u mirovinskom fondu, a sada bi željela smanjiti doprinose kojima se on puni. Same građane ove dileme ne zanimaju puno. Ako im se plaće povećaju, njih neće biti puno briga što bi se dugoročno moglo dogoditi s njihovim mirovinama koje će primati za deset ili 20 godina. Nego će dio njih, koliko to je isto pitanje, sigurno nagraditi onu stranku koja im je to povećanje omogućila.

Kako se zasad ponašaju, ni oporbene stranke ne zamaraju se previše oko toga što bi se moglo dogoditi ako se poveća rupa u mirovinskom fondu. Tako da ostaje na Vladi da bude jako pažljiva pri donošenju poteza koji bi intervenirali u mirovinski sustav.

Ista je stvar ako se zaista pokaže točnim da bi se išlo prema ukidanju prireza. Ako bi reforma poreza na dohodak loše rezultirala na funkcioniranje velikih gradova, to bi mogao postati politički bumerang. Oporba bi svoju izbornu kampanju u tri velika grada – Zagrebu, Splitu i Rijeci – mogla temeljiti na tome da birače pokuša uvjeriti u to da ih je Vlada kaznila jer su na lokalnim izborima na vlast donijeli opcije koje su na državnoj razini u oporbi. Mada opet, bili bi to jako zanimljivi izbori u smislu da bi bili prvi otkad je u Hrvatskoj uvedena demokracija na kojima bi glavna tema bili porezi. A ne povijesni i svjetonazorski prijepori koji su dominirali svim dosadašnjim parlamentarnim izborima.

I dok Vlada najavljuje podizanje plaća do kojih bi se došlo kroz šesti krug porezne reforme, razne društvene skupine žele veća primanja odmah. S reformom il bez nje. Nakon što su se za veće plaće izborili liječnici, sada istu stvar žele i suci. Pa su pokrenuli takozvani bijeli štrajk u kojem rade usporeno. Štrajk najavljuju i medicinske sestre koje također žele poboljšice za koje su se uspjeli izboriti liječnici. Te društvene skupine, posebno to vrijedi za suce, nemaju baš previše razumijevanja za činjenicu da su plaće svima onima koji ih dobivaju iz proračuna već i dosad znatno rasle. I što to baš i nije slučaj u privatnom sektoru koji puni proračun. Gdje također visokoobrazovani ljudi, kao što su suci, imaju manje plaće od djelitelja pravde.

Kako sada stvari stoje, ovo što se sada događa trajat će sve do izbora. A njih ove godine biti neće. Svi pokazatelji ukazuju na to. Premijer Andrej Plenković je čak eksplicitno u kameru rekao da tijekom 2023. parlamentarnih izbora neće biti. Takva izjava ipak obvezuje i premijeru bi bilo jako teško u političkom smislu sada odjednom promijeniti mišljenje. Mada ni to nije neizvedivo, ali nastala bi tu ipak politička šteta ako bi se birače na birališta pozvalo već ove godine, bilo to prije ili poslije ljeta. Tako da je, barem tako stvari stoje, najvjerojatniji datum izbora proljeće sljedeće godine. Ili čak jesen. Znači da bi u najgorem slučaju ovakvo natezanje moglo potrajati čak godinu i pol. A u najboljem samo godinu dana. Što je također predugo. Tijekom tog razdoblja bit ćemo svjedoci još niza zahtjeva raznih društvenih skupina za poboljšanje njihovog životnog standarda. I dodatnih Vladinih poteza kojima će pokušavati te zahtjeve amortizirati. Kako god to na kraju ispalo, jako je dobra sama činjenica da bi to moglo biti glavna tema izbora.