Politički je rat započeo. Kao njegov nekakav simbolički početak mogli bi se označiti događaji od prošlog petka u Hrvatskom saboru. Cijelu su priču uzrokovale dvije činjenice, a obje imaju veze s predstojećim lokalnim izborima koji će se održati u svibnju ove godine. Mali HDZ-ovi koalicijski partneri – HSLS, a posebno HNS i Narodna stranka reformista – svjesni su da ne mogu pred birače izaći tek kao puki privjesci HDZ-a.
Do lokalnih je izbora nešto manje od tri i pol mjeseca. U tom razdoblju politička će scena biti sve samo ne mirno i staloženo mjesto na kojem politički suparnici pokušavaju argumentima pridobiti birače na svoju stranu. Istina, ona takva nije gotovo nikada, što je u najvećem dijelu očekivano i legitimno. Ni kada nekakvi izbori nisu na vidiku, današnja se politika, ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama takozvane zrele demokracije, svodi na medijski dojam. A da bi on bio pozitivan u očima birača potrebno je političkog suparnika prikazati u najgorem svjetlu. Po mogućnosti kao lopova, ako ne to, onda kao prijetnju za demokraciju. A ako nije moguće ni to, a onda barem kao nekog krajnje nesposobnog čiji bi dolazak na vlast mogao prouzročiti kolaps bilo države bilo neke niže razine vlasti.
A politički je rat započeo. Kao njegov nekakav simbolički početak mogli bi se označiti događaji od prošlog petka u Hrvatskom saboru. Cijelu su priču uzrokovale dvije činjenice, a obje imaju veze s predstojećim lokalnim izborima koji će se održati u svibnju ove godine. Mali HDZ-ovi koalicijski partneri – HSLS, a posebno HNS i Narodna stranka reformista – svjesni su da ne mogu pred birače izaći tek kao puki privjesci HDZ-a. Pa tu negdje treba tražiti i korijene njihove iznenadne pobune i vraćanja na liberalne korijene. Hrvatska gospodarska komora bila je idealna prilika. Uvođenje dobrovoljne, a ne obvezne članarine u toj instituciji zaista jest na nekakvom liberalnom tragu. Ali puno je važnije ovdje bilo pokazati se pred biračima u svojim najjačim sredinama da stranka, ma kako bila mala, još uvijek postoji. I da je dovoljno jaka da može natjerati HDZ da odgodi glasovanje o nekom zakonu. A što je pak dovelo do velike polemike oko toga je li oporba ipak prešla neku crtu kada je iskoristila tešku bolest Miroslava Tuđmana.
U istih nekoliko dana dogodio se drugi veliki sukob između dviju velikih hrvatskih stranaka. Naime, HDZ je očito, barem medijski, sekundirao četvorici svojih socijalističkih kolega iz Europskog parlamenta u njihovim akrobacijama na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom. I da nisu izbori za nešto više od 90 dana, sigurno bi pale teške riječi. Ali ovako se odmah govori o nacionalnim interesima i njihovoj izdaji. Ovaj će se trend samo nastaviti do svibanjskog izlaska na birališta.
Osim međusobnog sukoba dviju velikih stranaka, nadolazeći lokalni izbori generiraju i nestabilnosti u njima samima. S tom razlikom da se situacija u SDP-u prelila u javnost, a u HDZ-u zasad još nije. Vodstvo socijaldemokrata prošlog je tjedna raspustilo vukovarsku i zagrebačku organizaciju stranke. Prvu zbog toga što je za kandidata za gradonačelnika Vukovara lokalna organizacija istakla Željka Sabu, koji je odslužio zatvorsku kaznu zbog političke korupcije, istina u nategnutom procesu. A drugu zbog toga što ne želi slušati naputke središnjice o tome tko bi trebao biti kandidat stranke za zagrebačkoga gradonačelnika. Budući da je Sabo odlučio pružiti otpor i pozivati se na prošlogodišnji džentlmenski dogovor s čelništvom stranke, sada mu prijeti izbacivanje iz SDP-a. I to zbog toga što se u medijima požalio da stranka nije stala iza njega kada mu se sudilo na način na koji je premijer Andrej Plenković sada u sličnom slučaju stao iza člana svoje stranke u sličnom iako ne i istom slučaju. Dakle, Sabo, jedan od najbrutalnijih kritičara HDZ-a, bit će izbačen iz SDP-a jer je rekao tri lijepe rečenice o predsjedniku vladajuće stranke.
Zanimljivo je da se ti unutarstranački sukobi dijelom odvijaju preko događanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Za SDP to ima manju političku težinu s obzirom na to da njihovi tradicionalni birači ionako ne mare previše za simboličko značenje istočne Slavonije u domaćem političkom životu. Za HDZ je pak od izuzetne važnosti da na lokalnim izborima obrani pobjede iz 2017., odnosno da ponovo osvoji i funkciju gradonačelnika Vukovara i onu župana pripadajuće županije.
Što se tiče medustranačkih sukoba, oni će se preko parlamenta prelijevati sve dok on bude zasjedao. Za očekivati je da će vrlo brzo, barem je takva bila dosadašnja praksa, uslijediti poduža stanka u radu Sabora. Jer će svakim danom bliže lokalnim izborima sukobi biti jači i žešći. Normalan će rad biti nemoguć. On će uslijediti tek nakon drugog kruga lokalni
Uvodnik
Politika u normali tek nakon lokalnih izbora
Zlatko Crnčec
03. veljača 2021 13:06
Snimio V. KARUZA
Politički je rat započeo. Kao njegov nekakav simbolički početak mogli bi se označiti događaji od prošlog petka u Hrvatskom saboru. Cijelu su priču uzrokovale dvije činjenice, a obje imaju veze s predstojećim lokalnim izborima koji će se održati u svibnju ove godine. Mali HDZ-ovi koalicijski partneri – HSLS, a posebno HNS i Narodna stranka reformista – svjesni su da ne mogu pred birače izaći tek kao puki privjesci HDZ-a.
Do lokalnih je izbora nešto manje od tri i pol mjeseca. U tom razdoblju politička će scena biti sve samo ne mirno i staloženo mjesto na kojem politički suparnici pokušavaju argumentima pridobiti birače na svoju stranu. Istina, ona takva nije gotovo nikada, što je u najvećem dijelu očekivano i legitimno. Ni kada nekakvi izbori nisu na vidiku, današnja se politika, ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama takozvane zrele demokracije, svodi na medijski dojam. A da bi on bio pozitivan u očima birača potrebno je političkog suparnika prikazati u najgorem svjetlu. Po mogućnosti kao lopova, ako ne to, onda kao prijetnju za demokraciju. A ako nije moguće ni to, a onda barem kao nekog krajnje nesposobnog čiji bi dolazak na vlast mogao prouzročiti kolaps bilo države bilo neke niže razine vlasti.
A politički je rat započeo. Kao njegov nekakav simbolički početak mogli bi se označiti događaji od prošlog petka u Hrvatskom saboru. Cijelu su priču uzrokovale dvije činjenice, a obje imaju veze s predstojećim lokalnim izborima koji će se održati u svibnju ove godine. Mali HDZ-ovi koalicijski partneri – HSLS, a posebno HNS i Narodna stranka reformista – svjesni su da ne mogu pred birače izaći tek kao puki privjesci HDZ-a. Pa tu negdje treba tražiti i korijene njihove iznenadne pobune i vraćanja na liberalne korijene. Hrvatska gospodarska komora bila je idealna prilika. Uvođenje dobrovoljne, a ne obvezne članarine u toj instituciji zaista jest na nekakvom liberalnom tragu. Ali puno je važnije ovdje bilo pokazati se pred biračima u svojim najjačim sredinama da stranka, ma kako bila mala, još uvijek postoji. I da je dovoljno jaka da može natjerati HDZ da odgodi glasovanje o nekom zakonu. A što je pak dovelo do velike polemike oko toga je li oporba ipak prešla neku crtu kada je iskoristila tešku bolest Miroslava Tuđmana.
U istih nekoliko dana dogodio se drugi veliki sukob između dviju velikih hrvatskih stranaka. Naime, HDZ je očito, barem medijski, sekundirao četvorici svojih socijalističkih kolega iz Europskog parlamenta u njihovim akrobacijama na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom. I da nisu izbori za nešto više od 90 dana, sigurno bi pale teške riječi. Ali ovako se odmah govori o nacionalnim interesima i njihovoj izdaji. Ovaj će se trend samo nastaviti do svibanjskog izlaska na birališta.
Osim međusobnog sukoba dviju velikih stranaka, nadolazeći lokalni izbori generiraju i nestabilnosti u njima samima. S tom razlikom da se situacija u SDP-u prelila u javnost, a u HDZ-u zasad još nije. Vodstvo socijaldemokrata prošlog je tjedna raspustilo vukovarsku i zagrebačku organizaciju stranke. Prvu zbog toga što je za kandidata za gradonačelnika Vukovara lokalna organizacija istakla Željka Sabu, koji je odslužio zatvorsku kaznu zbog političke korupcije, istina u nategnutom procesu. A drugu zbog toga što ne želi slušati naputke središnjice o tome tko bi trebao biti kandidat stranke za zagrebačkoga gradonačelnika. Budući da je Sabo odlučio pružiti otpor i pozivati se na prošlogodišnji džentlmenski dogovor s čelništvom stranke, sada mu prijeti izbacivanje iz SDP-a. I to zbog toga što se u medijima požalio da stranka nije stala iza njega kada mu se sudilo na način na koji je premijer Andrej Plenković sada u sličnom slučaju stao iza člana svoje stranke u sličnom iako ne i istom slučaju. Dakle, Sabo, jedan od najbrutalnijih kritičara HDZ-a, bit će izbačen iz SDP-a jer je rekao tri lijepe rečenice o predsjedniku vladajuće stranke.
Zanimljivo je da se ti unutarstranački sukobi dijelom odvijaju preko događanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Za SDP to ima manju političku težinu s obzirom na to da njihovi tradicionalni birači ionako ne mare previše za simboličko značenje istočne Slavonije u domaćem političkom životu. Za HDZ je pak od izuzetne važnosti da na lokalnim izborima obrani pobjede iz 2017., odnosno da ponovo osvoji i funkciju gradonačelnika Vukovara i onu župana pripadajuće županije.
Što se tiče medustranačkih sukoba, oni će se preko parlamenta prelijevati sve dok on bude zasjedao. Za očekivati je da će vrlo brzo, barem je takva bila dosadašnja praksa, uslijediti poduža stanka u radu Sabora. Jer će svakim danom bliže lokalnim izborima sukobi biti jači i žešći. Normalan će rad biti nemoguć. On će uslijediti tek nakon drugog kruga lokalni