Novo odmjeravanje snaga unutar vladajuće koalicije dogodit će se narednih dana. Samo tjedan dana otkako su šefica HNS-a Vesna Pusić i premijer Zoran Milanović dogovorili pakt o (medijskom) nenapadanju, nakon smjena u Plinacrou i napetosti oko kadriranja, i nakon što su zajedno jučer »ratificirali« sporazum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u Ljubljani, već se otvara novi front: reaktiviranje Linićevog zakona o porezu na nekretnine koji bi se tijekom ovog mjeseca trebao, navodno, naći na užem kabinetu Vlade na raspravi. 

   Iako je na izbornom saboru HNS-a predsjednica te stranke i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić ponovila stav da danas nije vrijeme za porez na nekretnine, da u ovako dubokoj krizi jednostavno za to nije dobar tajming, čini se da će ministar financija Slavko Linić nastaviti inzistirati na toj reformi. 

   To i ne čudi: još otkako je kao oporbeni zastupnik iz tjedna u tjedan u Rijeci najavljivao porez na nekretnine, Linić ne ostaje od tog modela. U međuvremenu je odustao od oporezivanja ukupne imovine, pa i štednje i novca, no zato u novom prijedlogu, prema najavama, namjerava oporezivati i gospodarske objekte, i to na isti način kao nekretnine građana, dakle po razredima. Nesređene katastarske knjige za njega nisu problem, i ideja je da se objekte oporezuje prema geofoto kartama, kao realnom stanju u prostoru. Iz SDP-a poručuju da je zakonski prijedlog već prije nekoliko mjeseci prezentiran diljem zemlje, saslušana su mišljenja svih na koje se taj zakon odnosi i usvojene su određene izmjene. Razloga za čekanje više nema, kažu, jer 1. srpnja Hrvatska ulazi u Europsku Uniju, u kojoj će biti jedina članica sa zastarjelom komunalnom naknadom. 

  Uz to, iz SDP-ovih redova stižu uvjeravanja kako novi porez ponajviše koristi lokalnim vlastima, čiji su proračuni trenutno redom u deficitu i među najvećim su žrtvama krize. Naime, prihod od poreza na nekretnine slijevat će se u lokalne proračune, a to bi, kažu u SDP-u, omogućilo možda čak i ukidanje prireza. Osim toga, ministar Linić u više je navrata rekao kako je uvođenje poreza na nekretnine preduvjet daljnjeg smanjenja cijene rada, i sve su to razlozi zbog kojih je kontradiktorni porez ponovno aktualiziran. 

   No, glavni je razlog, objektivno govoreći, u činjenici da je ministar Linić jedan od rijetkih članova ove Vlade kojega javnost percipira kao efikasnog i uvjerenog da zna što čini, te stoga u svim anketama prolazi relativno dobro. Linićeva fiskalizacija je u praksi uspjela zaživjeti i pokazuje se da se red može uvesti kad se stvarno želi. Utoliko, i ova nova fiskalna reforma, koju među ostalim uvjetuje i EU, bit će veoma važna za ukupan dojam o Vladi u cjelini. U situaciji kad već postoji impresija da dio resora »šteka«, pa se povremeno spominje i mogućnost rekonstrukcije Vlade, Linićeva odlučnost da provede reforme koje smatra nužnima, može uvelike pridonijeti općem dojmu o vjerodostojnosti i konzistentnosti Vlade. Teško da će se premijer Milanović odreći mogućnosti da takav pozitivan dojam iskoristi i za sebe i za cijeli svoj kabinet. Utoliko, sigurno će učiniti i sve što je potrebno da svoje koalicijske partnere uvjeri u važnost ove reforme. 

  S druge strane, u HNS-u neslužbeno izjavljuju da su o novim detaljima poreza na nekretnine opet doznali tek iz medija. I nije im drago. 

   Koalicija je već preživjela niz neugodnih testova, nalik ovome. Ali javnost je već pomalo umorna od prepucavanja. Ako se novi porez misli raspraviti u narednim tjednima, molimo vas, zatvorite se u Banske dvorje i riješite to bez nas. Želimo bijeli ili crni dim, želimo odluku. Drugo je već svima dosadilo.