Jedna tema mogla bi dominirati političkim eterom čim se ponovno sastane Sabor, te time postati glavna tema ove jeseni. Naime, čak tri prijedloga izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa najesen će se naći pred zastupnicima, a bit je tih izmjena, kad je riječ o oporbi, da se izvršnoj vlasti onemogući da svojevoljno manipulira pritiskom na Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, koje odnedavno vodi Nataša Novaković.

U ovom je slučaju posve nebitno ime osobe koja vodi to tijelo – bit je da vlast želi onemogućiti rasprave o sukobu interesa, ma tko Povjerenstvo vodio, jer je svima u poziciji političke moći jasno koliko je to tijelo bitno za karijere i sudbine vodećih ljudi na vlasti. Sjetimo se samo pada Tomislava Karamarka nakon što je Povjerenstvo konstatiralo njegov sukob interesa oko Ine i njegove supruge, nakon čega je njegova karijera doslovno doživjela strmoglavi pad, i dosad se nikad od toga nije oporavio mada sada hrabro najavljuje povratak na čelo HDZ-a iduće godine, kad se održavaju izbori u toj stranci.

Sve je zakuhano krajem svibnja kad je premijer Andrej Plenković zatražio izuzeće predsjednice povjerenstva iz tog postupka. Naime, Povjerenstvo je trebalo odlučivati je li premijer Andrej Plenković bio u sukobu interesa vezano uz njegove aktivnosti prilikom izrade lex Agrokor, a Plenković je uzvratio zahtjevom za njezino izuzeće tvrdeći da je i sama u sukobu interesa jer je i sama od 2006. do 2018. bila zaposlena u HUP-a, a s obzirom da je Agrokor član HUP-a i da je jedan od osnivača HUP-a Ivica Todorić koji je bio počasni predsjednik HUP-a, tražilo se da se ona izuzme iz odlučivanja o tome. SDP je potom napisao svoj novi prijedlog ovog zakona koji čeka jesen, a koji predviđa da odluku u ovakvim situacijama na kraju donosi tročlano vijeće Visokog upravnog suda, i to u roku od osam dana, kako bi se iz odlučivanja izbacila politika.

Sada SDP čeka i odgovor Ustavnog suda na dopis poslan početkom srpnja kojim je zatraženo da taj sud zaštiti ustavnost i najviše vrednote Ustava. S obzirom na to da se sve ovo izravno tiče uloge premijera Plenkovića u jednom od najvećih političkih slučajeva u mandatu njegove vlade, slučaja Agrokor, itekako je važno kakav će se zakon izglasati i kako će reagirati Ustavni sud. Za očekivati je, naravno, da SDP-ov prijedlog zakona padne u Saboru zbog HDZ-ove većine, no u tom slučaju oporba će imati snažne argumente da ustvrdi da je to samo politička obrana Plenkovića, a da je istina o Agrokoru nešto sasvim drugo. Isto je i s Ustavnim sudom – on nema rok u kojem mora odgovoriti, no ako bude ignorirao zahtjeve oporbe, bit će jasno kojim će oružjem SDP »pucati« na Plenkovića u Saboru, i to u vrijeme predizborne kampanje za predsjedničke izbore.

Jednako tako, SDP će uputiti i prijedlog Zakona o ispitivanju porijekla imovine, koji će predvidjeti da Porezna uprave zajedno s USKOK-om analizira porezne kartice dužnosnika, politički istaknutih osoba i onih koji su sudjelovali u procesu pretvorbe i privatizacije, te utvrdi postoji li razlika u količini imovine i primanjima pojedinog poreznog obveznika. Ni taj zakon zacijelo od HDZ-a neće dobiti prolaz, no za opoziciju će rasprava o tome biti odlična platforma za rešetanje Plenkovića, jednako kao i stare garde HDZ-a iz 90-ih godina, da se provjeri i podsjeti tko je sve jamio.

Zadnje što Plenkoviću kao šefu HDZ-a u kampanji za predsjedničke izbore treba jesu ovakve teme, stoga je jasno da će pokušati učiniti sve da se na Povjerenstvu izbjegne rasprava o lex Agrokor, no upitno je hoće li i uspjeti, jer oporbi se u Saboru ipak teško mogu začepiti usta. Tako bi on mogao postati glavna tema predizborne kampanje, mada osobno nije kandidat za Pantovčak, ali zapravo ispada da je premijer u toj kampanji možda čak i »ranjiviji« od predsjednice koju se može napadati da previše cirkusira, no teško više od toga, jer jednostavno nema velike ovlasti. Za razliku od Plenkovića koji postaje glavna meta.