Tihana Tomičiić

Politika i COVID-19, ruku pod ruku

Tihana Tomičić

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Nikad nisu odgovorni građani, nego oni koji ih predstavljaju i zastupaju. Stoga očekujmo kulminaciju te teme u političkom eteru, jednako kao i trećeg vala virusa. Stvar je uzročno-posljedična

placeholder


Ovih dana »slavimo« prvu godinu korone. Prije točno 360 dana prvi put je proglašen lockdown. Ulice su bile puste, a najuporniji su ostali sjediti do kraja u kafićima, zajedno s konobarima koji su ih pomeli van, na dulje vrijeme. Zavladala je neka tišina i neizvjesnost, nismo znali što nas čeka. U međuvremenu smo postigli suživot s virusom. Mi koji smo preživjeli. Ali znamo da je broj mrtvih krajem 2020. bio mnogostruko veći nego u prosjeku prošlih godina, i da je svatko od nas izgubio barem jednu osobu koju je poznavao. I korona se mijenjala, s vremenom. Odnosno naša percepcija o njoj. Mijenjale su se i mjere, pristup bolesti, načinima kako je pokušati suzbiti.


Uvjerili smo se da treći val virusa u nekim zemljama s najvećom procijepljenošću, poput susjedne Srbije, opet nije uspio zaustaviti širenje bolesti, mimo svih očekivanja. S druge strane, kod nekih gotovo da i nije bilo strogih mjera, poput BiH, a opet su brojke većinu vremena bile uprosječene. Koja vrsta karantene nam treba? Do dana današnjeg nemamo siguran odgovor na to pitanje. I još zanimljivije – kako to da virus u jednoj regiji buja, a u drugoj, susjednoj, stagnira?


Primjerice, dok je Istra proglašena od dijela zemalja kao poželjna destinacija sa »zelenom oznakom«, Primorsko-goranska županija trenutno, uz Split, predstavlja u ovom trećem valu regiju s najgorim brojkama. U Splitu je jučer bilo 200 novooboljelih, a znamo da je tamo neko vrijeme postojalo nekoliko žarišta, pa ima smisla da brojke opet rastu, zbog tamošnjeg zatvora i nogometaša koji su donijeli tzv. britanski soj. No, što je s Primorsko-goranskom županijom? Egzaktnog odgovora nema, osim što sve što smo dosad o koroni naučili može voditi samo k jednom zaključku – kontroli provedbe mjera. Istra je jučer imala 13 novooboljelih, a PGŽ oko 150.




Red automobila pred Zavodom za javno zdravstvo svakog dana ponovno raste. Uostalom, evo i neki izborni kandidati poput Marka Filipovića iz SDP-a, koji ne može sudjelovati u vlastitoj kampanji, živi su dokaz da korona ponovo pleše, kako bi neki to eufemistički nazvali. Mjere su i u Istri i u Rijeci iste, pa kako to da su onda efekti drukčiji? Znamo od prvog trenutka koliko je istarski stožer s Dinom Kozlevcem na čelu bio odrješit i specifičan. Oni su se rukovodili svojim stanjem na terenu, i u više navrata od Vlade i nacionalnog stožera tražili svoje vlastite, specifične mjere. U mnogim stvarima su bili čak i konzervativnijeg pristupa od Vlade. Djecu su poslali u školu kasnije nego neki drugi, nisu bili za popuštanja oko kafića i restorana, iako su ključna turistička regija. Na kraju su se više-manje morali usustaviti, jer su Vladi rušili sistem pa su ovi iz Zagreba naredili jedinstvene mjere za sve.


Za to vrijeme, u primorsko-goranskom stožeru neko su se vrijeme međusobno svađali, a nakon toga se stekao dojam da ih se, ako ništa drugo, nedovoljno čuje. Dominirala je priča o Tri majmuna. No, svidjelo se to nekome ili ne, i rad lokalnih stožera postat će tema u ovoj izbornoj kampanji. Već danas svjedočimo tome da kandidat HDZ-a u Primorsko-goranskoj županiji Gari Cappelli proziva župana i lokalni stožer. »Netko mora reagirati, i to prvenstveno župan. Netko mora biti svjestan odgovornosti i trgnuti se. Nemojmo čekati uvijek višu razinu. Zbog čega mi u PGŽ-u ne bismo inzistirali na našim prijedlozima, kao što to radi Istarska županija«, pita se Cappelli. Kao i u drugim državama, korona će i u Hrvatskoj obilježiti izbore, pa i ove lokalne koji slijede.


Dok je na krilima dobrih rezultata borbe protiv COVID-19 početkom prošlog ljeta HDZ lako osvojio novi mandat za sastav Vlade, jednako će tako tema koronavirusa obilježiti i lokalne izbore u svibnju. Nitko se ne treba zavaravati da to nije i političko pitanje. Uostalom, i činjenica da su neke zemlje poput Italije ili Finske odgodile svoje lokalne i regionalne izbore zbog epidemije, opet je politička odluka koja će izravno utjecati na izborne rezultate kad se izbori napokon održe, ujesen. Jednako tako, i kod nas u svibnju možemo očekivati politizaciju ove teme, i to zato jer ona jest, među ostalim, i striktno politička. Važno je tko vodi stožer, važno je tko predlaže rješenja, jesu li mjere proaktivne ili reaktivne, i u konačnici više od svega – kakve efekte imaju. Nikad nisu odgovorni građani, nego oni koji ih predstavljaju i zastupaju. Stoga očekujmo kulminaciju te teme u političkom eteru, jednako kao i trećeg vala virusa. Stvar je uzročno-posljedična.