Hrvatska je dobro startala u ovoj godini, s obzirom na činjenicu da je već lani nadoknadila gospodarski pad s početka pandemije. Neka od najjačih gospodarstava u Europi, poput Njemačke, lani su podbacila i očekuju da će izgubljeno u pandemiji nadoknaditi tek ove godine. Međutim, ne treba vjerovati da je nastavak oporavka zajamčen.
Nevolja je u tome što se Europa i svijet nisu još izvukli iz pandemijske krize pa će nastaviti djelovati u sjeni korone. Mnogi kažu da će biti i novih varijanti virusa. To nije posve jasno, ali sigurno je da će države usto morati rješavati teške ekonomske i socijalne posljedice koje je pandemija potaknula.

Prema najnovijim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, gospodarski rast u svijetu ove će godine biti slabiji od očekivanja. Na to će utjecati gospodarske štete od bolesti izazvane visokozaraznim omikronom, koja zbog masovnih bolovanja blokira rad mnogih poduzeća i institucija. Rast gospodarstva sputavaju i visoke cijene nafte, plina, električne energije, kao i nastavak poremećaja u proizvodnji i prometu diljem svijeta.

Stoga je MMF prognozu gospodarskog rasta u svijetu za ovu godinu snizio na 4,4 posto, što je pola postotka niže od prognoze iz listopada. Nastavak pandemije, skuplja energija i poremećaji u proizvodnji i transportu ne pogađaju samo Njemačku, nego ponajprije Sjedinjene Države i Kinu, u kojima će ekonomija ove godine također izgubiti na zamahu, prema procjeni MMF-a. Kada zaškripe glavni motori globalne ekonomije, ni male zemlje ne mogu očekivati bolje.

Očito je da su mnogi svjetski državnici podcijenili pandemiju, vjerujući da ona postaje sporedna stvar. Međutim, izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva na prošlotjednom Svjetskom gospodarskom forumu, održanom u Davosu putem videoveze, poručila im je da će borba protiv pandemije i ove godine morati ostati njihov prioritet, njihova »glavna ekonomska politika«.

Da se razumijemo, rekla je Georgieva, »svijet mora potrošiti milijarde dolara potrebnih za obuzdavanje COVID-19 da bi kao rezultat mogo zaraditi bilijune dolara u proizvodnji«. Htjela je očito reći da razvijene zemlje s visokom cijepljenošću i golemim zalihama cjepiva nisu dovoljno solidarne sa siromašnijima, u kojima niska cijepljenost stvara koroni manevarski prostor za pojave novih varijanti, što otežava borbu protiv pandemije i oporavak gospodarstva.

Dužnosnici MMF-a i ostalih međunarodnih institucija ne kriju zabrinutost zbog rastuće inflacije koja je iz pandemije izrasla kao glavna ekonomska nevolja, s mogućnošću da preraste u velik socijalni i politički problem. To što su potrošačke cijene u Hrvatskoj i Europi u prosincu već nadišle rast od pet posto, a u SAD-u sedam posto, mnogi smatraju posljedicom poplave novca iz centralnih banaka i državnih proračuna koji su ubacili bilijune dolara i eura u spašavanje radnih mjesta i poduzeća od propasti. No, inflaciju potiču i drugi razlozi. Ponajprije, to su rastuće cijene energenata, sirovina i proizvodnih komponenti te raskorak između sve veće potražnje i ograničene ponude. Samo hrana je lani u svijetu poskupjela prosječnih 21 posto, prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu.

Osim inflacije, dužnosnike međunarodnih institucija brinu i sve veći dugovi država koji su zbog izvanrednih troškova u pandemiji odskočili za barem 15 postotnih bodova. Naime, ove godine središnja banka u SAD-u pokrenut će rast kamata. Sudeći prema povijesnim iskustvima, to će uzdrmati burze, a prezaduženim državama i poduzećima otežati vraćanje kredita. To će najviše pogoditi siromašnije zemlje koje su se zadužile u dolarima.

Ukratko, još se nismo riješili pandemije, a iza ugla vrebaju nove opasnosti. Stoga u MMF-u upozoravaju državnike da i ove godine moraju biti spremni na iznenađenja i na nove izvanredne situacije. Sve bi to bilo lakše rješavati kada bi vodeće svjetske sile više surađivale jer im je većina problema zajednička. Nažalost, stvarnost je drukčija i kako vidimo u slučaju Ukrajine, razvoj događaja vodi u njihove sve veće sukobe.