Poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika pred sobom imaju još dva »laganini« tjedna u kojima ne trebaju razmišljati o specifičnim kvotama zapošljavanja. Samo još do kraja godine obavezna im je uplata doprinosa na plaću od 0,1 ili 0,2 posto za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a nakon toga kreće projekt kvotnog zapošljavanja i kažnjavanja poslodavaca koji ne ispune kvotu. Odnosno, nagrađivanje poslodavaca koji »prebace« kvotu.

   Kvotno zapošljavanje invalida uvedeno je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je na snagu stupio s početkom ove godine. No, puna primjena zakonskih regula koje i poslodavce u privatnom sektoru obvezuju na zapošljavanje osoba s invaliditetom kreće s prvim danom 2015. godine. Uvođenjem kvota ukida se obaveza plaćanja posebnog doprinosa za zapošljavnje osoba s invaliditetom.

   Poslodavci koji i danas zapošljavaju osobe s invaliditetom podatke o tim radnicima trebali su dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno to mogu učiniti do kraja godine. No, ne prijave li radnike s invaliditetom koje zapošljavaju, oni im neće biti uračunati u kvotu s prvim danom iduće godine, već od onog trenutka kada ih prijave. To bi moglo značiti i da poslodavac koji možda već danas ispunjava uvjete kvotnog zapošljavanja, ali je radnike zaboravio prijaviti HZMO-u, riskira kažnjavanje. Ili, možda nagrađivanje ako zapošljava više osoba s invaliditetom od propisane kvote.

   Za poduzeća iznad 20 zaposlenih kvota se kreće od dva do šest posto ukupno zaposlenih radnika, što ovisi o djelatnosti kojom se poslodavac bavi. No, ako i ne zaposli osobu s invaliditetom poslodavac kaznu može izbjeći drugim oblicima radnog aktiviranja invalida. Primjerice, ako primi na praksu učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom pri čemu se četiri praktikanta priznaju kao jedna zaposlena osoba, stipendira učenike s invaliditetom… Nezapošljavanje i nerealizacija zamjenske kvote nose mjesečnu kaznu od 30 posto minimalne plaće za svaku nezaposlenu osobu koja se uplaćuje u proračun. Prebačaj kvote, pak, za sobom nosi nagradu u iznosu od 15 posto minimalne plaće za svakog radnika s invaliditetom koji predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu.

   Nepunih osam tisuća poduzeća u zemlji ima obavezu zaposliti osobe s invaliditetom. No, ako netko misli da će uvođenje kvota riješiti problem nezaposlenosti osoba s invaliditetom, taj je optimist. U nezaposlenosti je oko sedam tisuća osoba s invaliditetom za koje se proteklih tjedana, kako se pribiližava trenutak primjene kvotnog zapošljavanja, stvara dojam da će s 1. siječnjem 2015. svi biti u radnom odnosu. Nezaposlenost, posebno ona dugotrajna, za populaciju osoba s invaliditetom za koja dva tjedna više neće biti nikakav problem. Jer su uvedene kvote. To je samo dojam koji se pokušava stvoriti, a što će se u stvarnom životu događati vidjet će se tek nakon što zakon neko vrijeme bude u primjeni. A tijekom te primjene neka će poduzeća i svjesno plaćati kazne, što će im biti daleko lakše od kreiranja »izmišljenih« radnih mjesta kako bi se ispunile propisane kvote.