Saborski zastupnici danas dovršavaju aktualnu sjednicu i kreću na odmor. To podrazumijeva i da su tijekom dana odglasovali raspravljene zakone, među kojima je i set onih radničkih zakona. Najistaknutiji je Zakon o radu, dokument koji određuje sudbinu kompletnog tržišta rada. Sudeći prema amandmanima što ih je oporba izlistala na predloženi zakon, netko je ipak slušao sindikate i njihove primjedbe na dokument koji je između dva čitanja iznjedrio i novine poput ustupanja radnika povezanom poslodavcu ili dopunskog rada. Nisu samo sindikati ti koji su shvatili da Vlada na mala vrata obnavlja propalu ideju uvođenja poslova male vrijednosti, odnosno mini-poslova.

   No, ustupanje radnika i dopunski rad samo su dva od niza detalja novog zakona koji prema tvrdnjama predlagača štiti rad i radnika. Ti instituti, uz labavljenje uvjeta rada agencija za privremeno zapošljavanje, sve do promjena u rasporedu radnog vremena teško mogu štiti rad i radnika. Oni će, možda, statistički živnuti tržište rada. Ali iza te statistike krit će se ljudske sudbine, radnici koji trče s posla na posao, skupljaju satnicu ne bi li zaradili iole pristojnu plaću. Iza te živosti na tržištu skrivat će se obitelji u kojima djeca roditelje ne vide, jer roditelji rade u preraspodjeljenom radnom vremenu, ili preko agencije tuku satnicu, ako imaju sreće bez diskriminacije u odnosu na radnika u poduzeću kojem su iznajmljeni. Ako nemaju sreće, pa je agencija koja ih zapošljava sklopila kolektivni ugovor (što joj nitko nije branio niti prema važećem zakonodavstvu, ali u praksi sindikatima pristup Agencijama nije bio dozvoljen), onda će možda raditi za minimalnu plaću dok će radnik pokraj njih zarađivati prosječnu ili iznadprosječnu plaću. A kako od tog minimalca – kojeg zarađuje jer je zakonodavac predloženim zakonskim izmjenama potaknuo osnivanje žutih sindikata – neće moći živjeti, naći će si još jednog poslodavca kod kojeg će vikendom odrađivati osam sati.

   Naravno, izmjene u dijelu zakona kojim se regulira agencijski rad, kao i sve ostale izmjene, predložene su na osnovu analiza, stručnih podloga. To se posebice odnosi na agencijski rad. Još tamo pred kraj siječnja, sindikati su zatražili provođenje inspekcijskog nadzora nad radom ustupljenih agencijskih radnika. Vrlo brzo dobili su i pozitivan odgovor ministarstva koje je agencijama uputilo i upitnik na koji su trebale odgovoriti do konca veljače. Dakle, prije pet mjeseci. No, koncem ožujka još sve agencije nisu odgovorile na upitnik. Ušli smo u srpanj, a detalja o upitniku nigdje. Bit će valjda objavljen nakon što novi Zakon o radu stupi na snagu.

   A da se javnost ne bi previše zamarala tim radnim zakonodavstvom, u trenutku njegova donošenja, plasirala joj se lista poslodavaca koji ne isplaćuju plaće. Odjednom je to postao projekt ministarstva rada i mirovinskog sustava. Moguće, ako je ono lani kroz lik ministra financija predložilo izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim se, među ostalim, otvara i mogućnost objave liste poslodavaca-dužnika radnicima.