Domaće gospodarstvo od početka krize ostvarilo je kumulativni pad od gotovo 15 posto. Istovremeno je, statistički, nestalo gotovo 180 tisuća radnih mjesta. Ako se pogleda broj osiguranika, nestalo je 178,5 tisuća radnika. Broj nezaposlenih je rastao, a jedino čime se donekle mogao obuzdavati su aktivne mjere zapošljavanja koje su kontinuirano prilagođavane i za koje su sredstva iz godine u godinu rasla.

   Nezaposlenost je dobra podloga za politička prepucavanja. Podaci koji se pritom ispaljuju često nemaju uporišta, ali dobro zvuče u predizbornim vremenima pogotovo ako se računa na kratkotrajna sjećanja. Upravo se jedno takvo prepucavanje zbivalo i prošlog tjedna. Aktualnu vlast glavni oporbeni pretendent optužio je da je u dosadašnjem mandatu izgubila 150 tisuća radnih mjesta, ali i da manipulira s evidentiranom nezaposlenošću.

   Od konca 2007. do konca 2011. godine, kada je u Hrvatskoj vladao HDZ, prema statistici nestalo je nešto više od 113 tisuća radnih mjesta, odnosno nešto više od 104 tisuće mirovinskih osiguranika. U odnosu na broj zaposlenih, odnosno broj osiguranika zadnjeg mjeseca 2011. do konca prošle godine, dakle u mandatu aktualne Vlade, izgubljeno je dodatnih nepunih 64,5 tisuća radnih mjesta, odnosno 74,3 tisuće osiguranika. I pritom ne treba smetnuti da je sadašnja vlast raščišćavala baze podataka, pa je tako iz njih izbrisano više od 31 tisuće poslodavaca kod kojih je fiktivno bilo zaposleno 20,8 tisuća radnika.

   Manipulacije nezaposlenošću? Dovoljno se sjetiti kako je skrivan broj registriranih nezaposlenih za siječanj 2011. godine, kako se preko noći pokušalo promovirati isključivo anketne podatke, kako je tadašnji ministar gospodarstva i rada Đuro Popijač sazvao novinare na ranojutarnje druženje, ali broj nezaposlenih ni na uporna novinarska inzistiranja nije izgovarao. Učinio je to sa zadrškom od pet-šest sati jer su ga mediji proganjali baš kao i tadašnju predsjednicu Vlade Jadranku Kosor. Nije se, naime, bilo lako suočiti u predizbornoj godini s 334.326 nezaposlenih, prvi put od travnja 2003. godine. Te iste predizborne godine rujan je neočekivano i na mjesečnoj i na godišnjoj razini donio pad registrirane nezaposlenosti, uglavnom jer je donesena politička odluka da do kraja te godine nezaposlenost treba padati. Kako? Među ostalim i snažnijim uključivanjem nezaposlenih u obrazovne programe i javne radove za što je Vlada u listopadu osigurala dodatnih 1,5 milijuna kuna. Tako je od rujna do prosinca, dakle u četiri mjeseca, u aktivne mjere zapošljavanja bilo uključeno novih 19.482 osoba (od čega 15,5 tisuća na javnim radovima te u programima obrazovanja), dok je u prethodnih osam mjeseci u sve mjere koje su tada provođene bilo 14.534 novouključenih osoba. Svi oni koji su sudjelovali u obrazovanju na račun države brisani su iz evidencije nezaposlenih. Ta je praksa prekinuta s promjenom vlasti. S druge strane, i danas kao i prije četiri godine iz evidencije se brišu i oni koji su aktivirani putem javnih radova, kao uključeni u mjeru zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

   Za ovu godinu analitičari predviđaju blagi rast domaćeg gospodarstva, najviše 0,5 posto. Premalo je to za oporavak tržišta rada do kojeg dolazi s višim stopama rasta i to s vremenskim odmakom. U međuvremenu ne preostaje nego se s nezaposlenošću boriti aktivnim mjerama.