Potredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića u ovoj zemlji malo tko ne smatra dežurnim optimistom. No, njegov nebrojeno puta izražen optimistički stav, pa čak i onda kada u blizini nije bilo niti zrna optimizma, proširio se izgleda na cijelu Vladu. Sada se, očito, igra na sve ili ništa.

   Svega nekoliko sati nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio podatke o proračunskom manjku u prošloj godini, dva ministra izašla su pred novinare i izložila plan dodatnih fiskalnih napora za ovu godinu.

Naravno, da će DZS u ponedjeljak objaviti podatke o deficitu znalo se već danima. Znalo se i da će taj podatak biti daleko pesimističniji od planova Vlade jer je riječ o primjeni drugačije metodologije. I sam ministar financija najvljivao je da će deficit s planiranih 12,8 milijardi kuna prema gotovinskoj metodi skočiti na 16 do 18 milijardi kuna prema obračunskoj metodi.

A skočio je još malo više od te gornje granice, pa je lani iznosio 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a. I, naravno da je ta vijest odmah prepravila internetske portale i da su uslijedile promtne reakcije na rad aktualne Vlade.

   Ne čudi, stoga, što se Vlada žurno odlučila izići pred javnost i makar malo ublažiti jutarnju vijest informacijama o daljnjim potezima s ciljem obuzdavanja deficita. Jer i u ovoj godini Komisija od Hrvatske zahtijeva dodatne prilagodbe od 0,4 posto BDP-a koje baš ovih dana treba uputiti u Bruxelles.

   Ukupno, mjerama što na rashodovnoj, a što na prihodovnoj strani Vlada planira »priskrbiti« dvije milijarde i 90 milijuna kuna. U postocima to je nešto više no što je Komisija od Hrvatske tražila, ali nikad se ne zna – možda neke mjere ne prođu pa je dobro imati »zalihu«.

No, Vlada ide i dalje. U zadnjoj godini mandata kreće s ozbiljnim reformama koje bi, ako se ostvare, proračunski efekt trebale dati u budućnosti. Poput daljnjeg smanjivanja parafiskalnih nameta ili sređivanja stanja u agencijama od kojih neke više ne bi trebale samostalno poslovati.

A onda će još sve one morati ujednačiti primanja, pa i rashode. Dakle, u zadnjoj godini mandata vlada će propisati, primjerice, da se ne može plaćati najam prostora skuplji od 11 eura po četvornom metru s uključenim PDV-om.

Uoči izbora uvest će se rashodovni kriteriji s ciljem da se oni prošire na cijeli javni sektor. Doista, vlada ide na sve ili ništa. Optimistično, radi se kao da je mandat tek preuzet. Pokazuje se odlučnost prema proračunskim neravnotežama.

   A da smo u proceduri prekomjernog proračunskog deficita nije ništa novo. On se promatra upravo kroz metodologiju koju je DZS primijenio kao jedna od institucija u mreži europskih statističkih ureda.

Za Komisiju, dakle, ništa ne znači gotovinska metoda obračuna deficita koju primjenjuje MMF. No, zanimljivo je da Vlada taj obračunski kriterij još uvijek ne primjenjuje iako odavno znamo da što se Bruxellesa tiče, postoji on i samo on. I tako, nakon svih najavljenih dodatnih fiskalnih napora i dalje baratamo procjenom deficita za tekuću godinu od 12,5 milijardi kuna.

Naravno, po gotovinskoj metodi. A onda će nas tamo negdje pred kraj godine »strefit« procjene deficita po metodologiji koju Europski semestar uvažava. Pa će se opet tražiti vijesti koje bi mogle prikriti onu lošu. Umjesto da se već lani krenulo s primjenom metodologije koja se traži. Ma makar kao pilot-projektom.