Malo poduzetništvo u Hrvatskoj počelo se oporavljati. Proizlazi to iz prvih rezultata Finine obrade godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika kojima je obuhvaćeno 102.251 poduzeće. Lani su gospodarstvenici ostvarili konsolidiranu neto dobit od 14 milijardi kuna što je tri puta više nego godinu dana ranije kada je konsolidirana dobit iznosila 4,5 milijardi kuna.

   Veliki poduzetnici, oni s više od 250 zaposlenih, najviše su prodonijeli takvom rezultatu jer im je ukupna konsolidirana dobit porasla s 5,6 na 10,6 milijardi kuna. No, ono što je u prvim rezultatima obrade godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika indikativno jesu poslovni pokazatelji malih i srednjih poduzeća. Ona su, čini se nakon godina grcanja u gubitcima, izašla iz krize. Pa su poduzetnici koji zapošljavaju do 50 radnika, odnosno mali poduzetnici, ostvarili dobit od 2,1 milijardi kuna za razliku od 860 milijuna kuna minusa koji su ostvarili godinu dana ranije. Srednji poduzetnici, dakle oni koji zapošljavaju više od 50, a manje od 250 radnika, od 152 milijuna kuna minusa došli su do 1,2 milijarde kuna plusa.

   »Nakon pet godina stagnacije malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj bi tijekom 2014. trebalo zabilježiti rast«, zaključak je to lani objavljene analize Europske komisije kojom su obuhvaćene sve zemlje članice Europske unije. Ta analiza, u kojoj je promatrano stanje malog i srednjeg poduzetništva na razini Europe u odnosu na 2008., pokazala je koliko je malo i srednje poduzetništvo u krizi izgubilo i koliko se teško oporavlja. Hrvatska je, pritom obilježena i kao jedan od zemalja u kojoj je razina dodane vrijednosti malih i srednjih poduzetnika tijekom 2013. godine pala 10 ili više posto u odnosu na 2008. godinu, a izgubljeno je i 15 posto zaposlenih. Jedina djelatnost malog i srednjeg poduzetništva koja u Hrvatskoj nije ostvarila pad, odnosno ostala je na istoj razini kao i u 2008. godini, bila je uslužna djelatnost pružanja smještaja i ugostiteljstva.

   Napredak malog i srednjeg poduzetništva kojeg je Komisija prognozirala nije bio temeljen isključivo na gospodarskom okruženju, već i dijelom na zakonodavnom okviru i strateškim dokumentima s ciljem oživljavanja poduzetništva u Hrvatskoj. I bili su u pravu sudeći prema prvim pokazateljima poslovanja poduzetnika u prošloj godini.

   Velika je vijest za realni sektor to da su i mali i srednji poduzetnici prošle godine minus pretvorili u plus. Ono što je posebno važno iz prvih podataka o poslovanju u prošloj godini jest činenica da su upravo mali poduzetnici bili ti koji su zapošljavali, dok su veliki i srednji zatvarali radna mjesta. Lani su tako mali poduzetnici otvorili nešto više od 25 tisuća novih radnih mjesta i ukupnu zaposlenost na godišnjoj razini povećali za 6,7 posto.

   Tako je preko 100,7 tisuća malih poslodavaca, prema prvim rezultatima obrade godišnjih izvještaja, zapošljavalo 415.243 radnika. Kada se ta brojka stavi u omjer s ukupnom zaposlenošću, lani je svaka treća zaposlena osoba radila kod malog poslodavca. I to, kao i ostvarena dobit kako kod malih tako i srednjih poduzetnika, moglo bi to biti znak strukturnog poboljšanja gospodarstva, jer malo i srednje poduzetništvo je segment gospodarstva koji bi trebao biti njegov pokretač. A, ako su oni minus pretvorili u plus, onda i nije baš sve tako crno.