Vargić – Ristovski, Samardžić, Lešković, Žuta – Lučić (U-19), Močinić, Radošević (U-21) – Roshi, Balaj, Bezjak, sastav je Rijekinih reprezentativaca iz Babilona Rujevica. Iz četiri zemlje Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Albanije. Posljednji su u vlak snova uskočili Močinić i Bezjak, kao zamjene, ali i potvrde da je Kekova momčad dobro podmazan stroj, melje igru, golove i bodove… Pet pobjeda zaredom. Kapitulirali su Dinamo, Hajduk, Split, najbolje što HNL može ponuditi. Rijeka je za sobom ostavila pustoš (četiri boda). Popis reprezentativaca govori koliko je ova momčad jaka. Potvrda teze predsjednika Damira Miškovića da ovoj ekipi ne trebaju pojačanja! Nije rekao, ali u podsvjesti je mislio, da bi osvojila naslov prvaka Hrvatske!

Optimizam navijača i običnih promatrača te analize novinara koji su uvjereni (potpisujem!) da Rijeka do kraja jeseni (Osijek, Istra, Inter, Slaven i Zagreb, 18. prosinca) može sve pobijediti i tako osvojiti »zimsku titulu« s najmanje četiri (sadašnjih) boda prednosti nad Dinamom. A na proljeće »ring slobodan«! Mišković – Zdravko Mamić, Kek – Zoran Mamić, a neka odluče – igrači! Odnosno momčad. Rijeka je u ovom trenutku ima, jamačno, Dinamo je traži u većim individualnim vrijednostima u odnosu na Kekov sastav.  

»Napravili smo seriju kakvu nitko od nas nije očekivao«, rekao je Kek poslije utakmice sa Splitom. Pogrešno. Ne samo nadao, očekivao! Jer, jednom je morao, konačno, dobiti Dinamo (u prvenstvu), makar i uz poljubac Božice sreće, a od Hajduka nije nikada izgubio. Smijenivši nekoliko trenera. Split je bio šlag na poljudsku raskošnu tortu.

Kobrin je ugriz Keku spominjati naslov. Prezire bahatost i licemjerje. Rad i poniznost su dobitna formula. Usadio  je to u glave igrača, svi su naučili lekciju… Ipak, Kek, je nakon susreta sa Splitom, izašao iz grma, na čistinu. Svjestan da nema više Europske lige (nažalost!),  putovanja, gledanja u nebo, proučavanja oblaka, traženja mjesta gdje trenirati… Nakon zabrinjavajućeg starta (posuo se pepelom, negdje sam pogriješio u pripremi…), tri remija u prvenstvu uz škotski udarac u bradu (0:3 na Kantridi), slovenski je stručnjak stvorio novu igračku, kako sam reče »zarezao u srce, jer nije bilo dobro…«, na radost Riječana. Promijenio način igre, raspored i kretnje igrača, kombinirao s novim figurama. Rezultat su pet pobjeda zaredom. Još pet i »Bijela noć« u Opatiji, poslije toga, bit će nezaboravna. Rastu zazubice. Na proljeće će Kek braniti »šampionski teritorij« od Mamićevih lavova. S Miškovićem kao gromobranom poštenja. Bez obzira na to što Kek nikada neće viknuti – »Pucajte, pobijedite nas, ako možete…«. Do sada to nikome nije pošlo za rukom!

Tomasov i Bezjak su najbolji primjer Kekova stvaranja momčadi. Tomasov je na bijelom konju utrčao u Poljud, razoružao 30.000 ljudi. Jednu je loptu servirao Bezjaku. Pogodak Hajduku Slovenac je u nedjelju spario s volejem protiv Splita. Cijela akcija, od Sharbinija do Bezjaka, bila je čista umjetnost. Tomasova se Ante Čačić  nije sjetio, ali je Srećko Katanec, izbornik Slovenije, pod zastavu pozvao Bezjaka nakon sedam mjeseci. Za dva susreta s Ukrajinom, majstorica za Europsko prvenstvo. Uzvrat je u Mariboru, tamo gdje je Kek 2009. godine sredio Hiddinkove Ruse i odveo nogometaše iz »Dežele« na Svjetsko prvenstvo.