Jučerašnja vijest da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju opet oslabjelo zapravo je već zastarjela. Kvartalni podaci državnih statističkih zavoda o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) posvuda dolaze s nekoliko mjeseci zakašnjenja. Puno su važniji znakovi prema kojima se ekonomija u travnju i svibnju počela oporavljati – u Hrvatskoj i ostatku Europe.

Optimizam se temelji na očitom zamahu u dvama najvećim svjetskim gospodarstvima, koja diktiraju razvoj događaja i za sobom povlače ostale, manje zemlje. U Kini je BDP u prvom kvartalu skočio više od 18 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u najvećoj svjetskoj ekonomiji, Sjedinjenim Državama, rast je bio veći od šest posto.

Europska unija, a s njom i Hrvatska, kasne za Kinom i SAD-om, jer su cijelu jesen i zimu provele u recesiji izazvanoj drugim i trećim valom pandemije.

Zbog toga se gospodarstvo EU-a u prvom tromjesečju smanjilo za 1,7 posto u odnosu na isti lanjski kvartal, a u Hrvatskoj za 0,7 posto. Ipak, očito je kako je padanje sve sporije i da se gospodarstvo počinje izvlačiti iz bunara u koji se strmoglavilo prošlog proljeća.

Iako službene statističke potvrde još nema, brojni podaci pokazuju da je europsko gospodarstvo u travnju odskočilo i da se pozitivan trend nastavio u svibnju. Zbog slabljenja pandemije i sve veće procijepljenosti, ljudi su se počeli više kretati i trošiti, a proizvodnja i trgovina rastu.

Primjerice, industrijska aktivnost u 19 članica eurozone u travnju, u odnosu na ožujak, skočila je najviše u posljednjih četvrt stoljeća. Prema londonskom IHS Markitu, koji redovito anketira tisuće poduzeća u eurozoni, indeks aktivnosti industrije (PMI) prošlog je mjeseca skočio na 63,2 boda.

Pritom, sve vrijednosti ispod 50 bodova označavaju recesiju, a one iznad 50 bodova označavaju rast. U svibnju je oporavak otišao korak dalje. Ojačao je i uslužni sektor, pa se indeks ukupne gospodarske aktivnosti u eurozoni popeo na 56,9 bodova, što se također ne pamti godinama.

Iako usporedivi podaci za Hrvatsku ne postoje, velika je vjerojatnost da je i naša zemlja prošla ekonomsku oseku i da očekuje postupni dolazak plime, jer je pupčanom vrpcom vezana za Europu.

Gospodarsku aktivnost najviše ubrzava skok potražnje za proizvodima i uslugama. Građani su počeli više trošiti, poduzeća povećavaju narudžbe, a države nastavljaju ubrizgavati milijarde u ekonomiju kako bi je spasile i pokrenule.

Potražnja je proljetos skočila u toj mjeri da brojna poduzeća ne uspijevaju ispuniti narudžbe kupaca. Zbog naglog oporavka ekonomije u svijetu je došlo do nezapamćenih nestašica.

Polovina njemačkih poduzeća, primjerice, žali se da ne može nabaviti dovoljno sirovina, metala, drvne građe, čipova, plastike, gume, papirnate ambalaže, sastojaka za lijekove i ostalih komponenti.

Posvuda u svijetu, od SAD-a do Hrvatske, nedostaje i radnika.

Već više od godinu dana europski i svjetski mediji nisu imali tako puno optimističnih ekonomskih vijesti, kao posljednjih tjedana.

Europska komisija je u najnovijim svibanjskim prognozama procijenila da će se članice EU-a, uključujući i Hrvatsku, do kraja iduće godine vratiti na gospodarsku razinu prije pandemije. Te se prognoze mogu ostvariti, ali i ne moraju, jer razvoj događaja već desetljećima nije bio tako nezvjestan, zbog zdravstvene krize u svijetu.

Ljudi se raduju popuštanju epidemioloških mjera, a gospodarstvo oživljava, zahvaljujući obuzdavanju širenja korone i sve većem broju cijepljenih. Međutim, ostao je rizik od povratka pandemije, makar i u slabijoj mjeri, jer nije pobijeđena u cijelom svijetu.

Dok se nju ne pobijedi, ni gospodarstvo se neće moći posve oporaviti.

Dosadašnji razvoj krize pokazao je da je obuzdavanje pandemije važno ne samo zbog očuvanja zdravlja ljudi, nego i zbog zdravlja gospodarstva. Najbolje ekonomske mjere zapravo su mjere protiv širenja pandemije, na ovaj ili onaj način.